Home > BiH > Žitelji Bosanskog Grahova odlučno protiv instaliranja postrojenja za pirolizu otpadnih guma u „Brick“ ciglani  

Žitelji Bosanskog Grahova odlučno protiv instaliranja postrojenja za pirolizu otpadnih guma u „Brick“ ciglani  

Premda je u B. Grahovu manje od 1.000 građana sa stalnim boravkom peticiju je za pet dana potpisalo više od 2.000 građana, a volju naroda ispoštovalo i Općinsko vijeće.

 

U Bosanskom Grahovu se sredinom listopada ove godine dogodilo ono što nikada nije – građani jedinstveni u borbi protiv pokretanja pogona za pirolizu otpadnih guma. Nakanu vlasnika ciglane da pokrene takav pogon građani pokušavaju spriječiti potpisivanjem peticije jer, kako kažu, riječ je o procesu u kojemu se oslobađaju toksična i kancerogena organska jedinjenja koja bi, uz zdravstvene probleme, unazadila i ono malo pomaka postignutih na turističkom i poljoprivrednom planu. Također naglašavaju da to nije problem samo općine Bosansko Grahovo, jer vjetar, padaline i podzemne vode nose toksine i izvan njenih i državnih granica.

 

Kako bi uvjerili javnost da opasnosti od zagađenja nema na inicijativu Mile Madžarića, zamjenika direktora Ciglane „Brick“, i investitora, odnosno predstavnika firme SGI Tehnology Safeta Hadžića, održan je sastanak u Osnovnoj školi „Grahovo“. Popratili smo taj skup koji je, moramo reći i to, bio najbrojniji u ovoj povratničkoj općini jer se u školskom holu ‘stisnulo’ više od 100 ljudi. Vodio ih je jedan jedini cilj – izreći odlučno NE spalionici guma, kako su nazvali pirolizu, a grad i mjesto okupljanja oblijepili edukativnim plakatima.

 

Predstavnik SGI Tehnology istaknuo je kako se ta tvrtka bavi razvojem pirolizne tehnologije već više od 15 godina, da je u pitanju tehnologija koja se razlikuje od spalionice otpada, te napomenuo kako je danas veliki globalni trend smanjenja karbonalne emisije u optimalnim tehnologijama za zbrinjavanje otpada gdje piroliza igra veliku ulogu. Naveo je i kako je tehnologija koja se planira postaviti u Bosanskom Grahovu sukladna normativima EU, te da takvo postrojenje već funkcionira u Tešnju. Premda često prekidan od strane građana, Hadžić je dovršio svoje izlaganje pojasnivši da se stavljanjem otpadne gume u pirolitički reaktor ona pod visokom temperaturom razgrađuje bez prisustva oksigena i proizvodi kondezacijske i nekondenzacijske plinove. Ovi prvi se nakon hlađenja pretvaraju u tekućinu – pirolizno ulje, dok se druga kategorija plinova vraća u sistem gorionika i da su analize od strane univerziteta u Belgiji pokazale kako je taj plin sličan prirodnom, te da ne proizvodi nikakvo zagađenje. Također je kazao da se nakon instaliranja opreme za pirolizu u Bosanskom Grahovu ista planira instalirati i u Belgiji.

 

Kasnije je u izjavi za medije predstavnik „Brick-a“ Mile Madžarić, među ostalim, kazao: „Rezultati ispitivanja i mjerenja koje su radili renomirani instituti iz Belgije pokazuju nam da ovakav vid postrojenja daje minimalno, ili gotovo nikakvo zagađenje, za razliku od nekih drugih postrojenja kao što su indijska, kineska, malezijska.“                                                                                                          

 

No, eminentni stručnjaci, doktori znanosti, kemičari, tehnolozi i ekolozi, svi ponikli u Grahovu, došli su iz Srbije, Crne Gore i Banja Luke kako bi objasnili narodu i općinskim vlastima o kakvoj se opasnosti radi. Među njima i Milka Vidović, dr. tehničkih nauka i specijalistkinja sanitarne kemije koja nam je kazala: „Praktično oko te ciglane više ne bi bilo života. Produkti pirolize, dioksini i furani, to su kemikalije čiji je poluživot 15 godina. Oni se rastvaraju u masnim tkivima i kod čovjeka izazivaju kancerogena oboljenja. Problem je veliki i kod stoke, izlučuju se u mlijeku. Problem je kod vode pošto se rastvaraju u vodi i padaju u sediment, talog. Znači, nema šanse da ih odstranimo. Italija je svojedobno imala veliki problem nakon havarije u jednoj takvoj tvornici gdje je došlo do izlijevanja oko 6000 tona raznih kemikalija, od čega je samo 1kg bio dioksin. Dubinski je skidala sloj od 40 cm zemlje oko nje i nije uspjela riješiti problem, a osim toga se morala i sva stoka uništiti. A da ne govorimo da bi zdravlje ljudi, koje nema cijenu, bilo u potpunosti ugroženo.“ 

 

Doc. dr. Dragana Blagojević, šefica katedre za analitičku hemiju Prirodno matematičkog fakulteta u Banja Luci, navela je kako je imala priliku proučiti dokumente iz Tešnja te dodala kako ih pisao netko tko se ne razumije u struku. Dodala je i kako će investitori zasigurno izraditi tehnološki projekt, no, da će građani B. Grahova tražiti reviziju istog. Također je naglasila da u procesu pirolize nastaju koks, plin i pirolitičko ulje, te da svaka od tih faza sadrži toksine (sumpor, fluor, azot i itd.), što investitori nisu rekli građanima, te da se osim metana, u pirolitičkom plinu nalazi i vodonik, sulfid, ugljenik, ugljen dioksid, ugljen monoksid, etan, propan, butan. A što se tiče dioksina posebno je naglasila kako je on u samom vrhu kancerogene liste, te je zamolila investitore da budu otvorenog uma. Također ih je upoznala s činjenicom da je BiH potpisnica Konvencije za suzbijanje i zabranu emitiranja trajnih zagađivača, kao i da na području BiH ne postoje akreditirane institucije ni metode za određivanje dioksina i furana, te upitala kako namjeravaju vršiti monitoring tih plinova!? Hoće li se stalno nositi u Belgiju ili negdje drugo, šta je sa otpadnom vodom, tko će vršiti uzorkovanje vode, zraka i zemljišta?! Na ta pitanja investitori nisu imali odgovore.

 

I Boris Ivanović, koji umirovljeničke dane provodi u rodnom kraju, apelira na sva ekološka udruženja iz BiH i RH da se angažiraju u cilju zaštite zdrave sredine te dodaje: „Pozivam i savjesne građane i političare kojima tajkuni nisu kupili dušu, da se suprotstavimo ovome uništavanju prirode. Grahovo i nema ništa nego vodu i zrak i sad hoće i to da unište paljenjem guma, što je katastrofalno za mene, a i sve ljude koji uglavnom žive od poljoprivrede i pčelarstva.“

 

Jedan od njih je Bojan Marinković koji se bavi govedarstvom, proizvodnjom sira, kajmaka i mlijeka.

 

„To je sve ekološka proizvodnja tako da, ako se ova tvornica otvori to više neće biti ekološki proizvod, ne znam da li ću uopće proizvoditi to više i komu ću moći prodati,“ govori na Bojan, a Rade Vještica koji se, uz turizam, bavi i pčelarstvom, dodaje: „Imam više od 40 pčelinjih društava. Ove godine smo za kvalitetu meda na međunarodnom sajmu pčelarstva u Tuzli dobili zlatnu medalju, moje pčelarstvo. Otvaranjem ove tvornice sve bi bilo završeno, pčele su prve na udaru, to bi bio kraj.“

 

Uglavnom, argumenti zagovarača tvornice nisu uvjerili građane u njenu neškodljivost, a povremene burne reakcije pokazale su jasan stav. Dušica Prpa, koja živi u selu Vidovići u neposrednoj blizini ciglane, otišla je i korak dalje te najavila i radikalnije mjere: „Spremni smo do kraja ići. Ako vlasti daju dozvolu, ako ipak to krene, spremni smo stati pred kapije i tijelima braniti da se takvo nešto pokrene jer jedino što nam ostaje je zdrava sredina. Zbog toga tu živimo i toga nigdje nema.“

 

Primila je to k znanju i predsjednica OV Slađana Čeko, te kazala: „Jasno je da su građani protiv bilo kakvog načina spaljivanja guma u B. Grahovu na lokaciji Ciglane. Pored brojne nazočnosti na ovom skupu, potpisivali su i peticiju. Na terenu smo za pet dana skupili 550 potpisa, a online ju je potpisalo više od 1.500. Vijećnici će imati to u vidu kada budu raspravljali o pokretanju pogona za pirolizu otpadnih guma.“

 

Valja istaknuti i to da Grahovo graniči sa R Hrvatskom, da se vode s ovog područja slijevaju u Krku, da je s drugu stranu granice Dinara proglašena parkom prirode, da se susjedna država nalazi u EU, te da se o pokretanju ovakve tvornice i Hrvatska treba očitovati. Sve to, kao i zakone i sporazume o očuvanju životne sredine potpisane između BiH i RH, eminentni stručnjaci pojasnili su na skupu, te investitorima i vlasniku Ciglane jasno kazali da su se prevarili u svojim procjenama jer su podcijenili Grahovljake, a i stručnjake ponikle iz njega, koji su spremni boriti se svim znanstvenim i zakonskim argumentima protiv takvog postrojenja.

 

Zabrinuti zbivanjima vezanim za otvaranje postrojenja za pirolizu otpadnih automobilskih guma te gomilanje istih u krugu tvornice, vijećnici OV B. Grahovo na sjednici od 24. listopada donose Odluku kojom od Federalnog ministarstva okoliša i turizma traže da „obustavi postupak izdavanja okolišne dozvole za pirolizu guma u B. Grahovu i poništi sve radnje u postupku po zahtjevu tvrtke Brick Bosansko Grahovo ili od druge tvrtke za prostor Ciglane Vidovići u Bosanskom Grahovu iz razloga što bi implementacijom projekta bila narušena osnovna ljudska prava građana , konkretno pravo na čistu vodu i pravo na zdravu životnu sredinu a sve u cilju očuvanja ekologije u Bosanskom Grahovu, shodno Zakonu o zraku i međunarodnim konvencijama, a BiH je preuzela dosta međunarodnih okolinskih konvencija, protokola, ugovora, sporazuma i amandmana od bivše Jugoslavije, ali je i potpisnica više međunarodnih konvencija kao nezavisna država: UN konvencije za borbu protiv desertifikacije (UNCCD, 2000.), UN konvencije o biodiverzitetu (2003.), Konvencije o suradnji u zaštiti i održivom korištenju rijeke Dunav (Dunavska konvencija, 2005.), Bazelske konvencije o kontroli prekograničnog prevoza i odlaganja opasnog otpada, Bernske konvencije, Aarhuske konvencije, Kartagena protokola itd. Bosna i Hercegovina je ratificirala UN okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama 2000. godine (potpisala Kyoto protokol 16.04.2007. i pristupila Kyoto protokolu 15.07.2007. godine).“

Svojom Odlukom OV B. Grahova od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HBŽ traži da se u cilju zaštite vodnih resursa odbije izdavanje vodne suglasnosti, a od nadležne Federalne i Županijske inspekcijske službe da sukladno zakonskim procedurama narede hitno uklanjanje otpada iz kruga tvornice Brick Bosansko Grahovo jer isti nemaju dozvolu za zbrinjavanje otpada. Također su od nadležne inspekcije zatražili da utvrdi postojanje dozvola za rad, te u slučaju da ih nema, tvornicu zapečati a prema odgovornim osobama poduzme zakonom propisane mjere.

 

Vijeće je preporučilo općinskom načelniku da „o namjeri instaliranja tvornice za pirolizu auto guma u prostoru ciglane Brick Bosansko Grahovo upozna i informira nadležne institucije u Republici Hrvatskoj kao i nadležne u susjednim  općinama u BiH.“

 

U istoj Odluci OV predlaže da nadležne institucije Federacije BiH i HBŽ „s punom odgovornošću postupe po zaključcima jer to je jedini način da se osigura čist zrak, dovoljne količine kvalitetne i higijenski ispravne vode za piće, nezagađeno poljoprivredno zemljište i zdravstveno ispravna hrana, a samim tim opstanak čovjeka i razvoj ljudske civilizacije s ciljem da buduće aktivnosti zahtijevaju tijesnu suradnju svih sektora, zdravstva, tehnike i, što je najvažnije, nauke.“

 

Dakle, OV B. Grahova odlučno je stalo iza svojih građana a sve s ciljem očuvanja zdrave životne sredine, te su, ako se nastavi na projektu pirolize otpadnih auto guma, spremni i na drastičnije korake.