Vlada Njemačke obećava ekspresno izdavanje radnih dozvola, potrebni radnici: Svatko tko može raditi – neka dođe

Uskoro bi doseljavanje i zapošljavanje u Njemačkoj moglo još da se olakša. Jer, milijuni radnika nedostaju i mnogi bi se mogli pronaći u Srbiji i susjedstvu. To diktira demografiju i Njemačke i Balkana, piše DW.

Da dođe svatko tko može raditi! Tako se ukratko može opisati apel Christiana Dira, šefa zastupničke grupe Liberala u njemačkom parlamentu.

„Nakon faze gastarbajtera šezdesetih i sedamdesetih, tržište rada se zatvaralo“, rekao je Dir listu Welt. „Mora biti obratno. Danas deviza mora glasiti: svatko tko može živjeti od svojih ruku, mora odmah imati dozvolu za rad.”

Bio bi to uobičajeni istup jednog ekonomskog liberala, da nije dvije stvari: Liberali su sada na vlasti, zajedno sa Socijaldemokratima i Zelenima. Još važnije – izjavi Christiana Dira prethodili su dramatični apeli iz niza branši koje jednostavno ne mogu naći dovoljno radne snage u Njemačkoj.

Slike kaosa i gužvi na njemačkim aerodromima, i tisuće otkazanih letova na početku sezone ljetovanja, natjerale su Vladu da intervenira i obeća ekspresno izdavanje radnih dozvola. Jer, tokom pandemije su aerodromi i avio-kompanije otpuštali ljude, a danas im nedostaje preko sedam tisuća zaposlenih.

Oči se upiru u Tursku i Zapadni Balkan, odakle bi trebalo da se regrutira ispomoć na period od najviše tri mjeseca. „Pobrinut ćemo se za to da ne bude dampinga plaća i da zaposleni budu dobro smješteni“, rekla je ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser.

Još nije utihnuo vapaj iz avio-prometa, a javili su se ugostitelji, eksplicitno pozivajući vlasti da im olakša dovođenje ljudi sa Zapadnog Balkana.

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uvjetom da su za nešto stručni. Mogu biti računovođe ili vozači, važno je da imaju neki papir.

Izuzetak je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, donijeto u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i Dalekog istoka masovno pridruživali potražiteljii azila iz Srbije, Makedonije ili sa Kosova.

Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalificirani radnici.

Ali, sada udruženje ugostitelja Dehoga traži više. „U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj“, tvrdi šef udruženja Guido Zöllick.

Slično kao i aerodromi, i ugostitelji u jednom periodu pandemije i lokdauna gotovo da nisu imali posla. A sada nemaju ljudstva. Guido Zöllick kaže da oko 60 posto hotela i restorana traži konobare, kuhare, sobarice.

Zato traži da Vlada još produži „zapadnobalkansko pravilo“ koje ističe krajem 2023. godine, te da ubrza izdavanje viza i radnih dozvola. Zöllick kaže da plaće u gastronomiji rastu dvocifrenim postotkom – doduše ni inflacija posljednjih mjeseci nije daleko od toga.

Notorna je već žeđ njemačkog tržišta rada za majstorima svih vrsta, vozačima, ili medicinskim osobljem koje masovno dolazi iz BiH, Srbije i susjednih zemalja. Za ove potonje, prema ranijem istraživanju DW, klinike i starački domovi plaćaju posrednicima i po 15.000 eura kako bi im doveli samo jednog njegovatelja.

Kako piše tjenik Zeit, manjak radne snage je takav da se ne može popuniti brzinskim akcijama poput dovođenja gastarbajtera na aerodrome kako bi spasili Nijemcima ljetovanja.

„U prvom kvartalu bilo je upražnjeno 1,74 milijuna radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti je već ispod pet posto. Iluzorno je dakle da se rupa može popuniti samo povećanjem plaća i poboljšanjem uvjeta rada, iako su ti koraci ispravni“, piše Zeit.

„Manjak će biti još mnogo veći, i neće se ograničiti na pojedine branše. U uslužnim djelatnostima je samo najvidljiviji, jer je ovde korona ostavila najveće posljedice“, dodaje se u tekstu.

Prema procjenama stručnjaka, manjak radnika bi mogao da prebaci tri milijuna do 2030. godine. Jer, takozvana generacija baby-bumera odlazi u mirovinu između 2025. i 2035. godine. Ne samo da neće raditi, nego će mnoge netko morati i njegovati – što samo znači još veći manjak.

Nedavno je ministar rada Hubertus Heil najavio „moderni zakon o useljavanju“ za jesen. Sva je prilika da će dolazak u Njemačku biti dodatno olakšan.

Sa druge strane, pitanje je koliko je ljudi uopće ostalo u regiji, takvih da su spremni da idu u Njemačku. Sve češće se čuje da je tržište rada isušeno, te da regiji prijeti demografska kataklizma.