Home > BiH > U svijetu padaju cijene goriva i žitarica, a u BiH sve ostaje isto

U svijetu padaju cijene goriva i žitarica, a u BiH sve ostaje isto

Nema više opravdanja za preskupu hranu u BiH jer su se cijene goriva približile onima koje smo imali prije rata u Ukrajini, a koji je bio okidač za poskupljenja.

Hrana u Bosni i Hercegovini ne prestaje poskupljivati, premda inflacija usporava, a padaju i cijene goriva koje su uvijek dežurni krivac za sva podizanja cijena. Cijene goriva konstantno padaju, u Europi se pojavio višak žitarica, piše Večernji list BiH.

Nažalost, mi to još uvijek ne osjetimo kroz pad cijena prehrambenih artikala.

Svjetsko tržište

Europska komisija priopćila je da je odredila restrikcije na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda do 5. lipnja kako bi ublažila problem koji je nastao s viškom žitarica u Bugarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Izvršno tijelo EU-a priopćilo je da tijekom tog razdoblja ukrajinske žitarice mogu biti prodane u bilo kojoj drugoj članici EU-a, osim u spomenutih pet koje su se žalile da niska cijena ukrajinskog žita nanosi štetu njihovim poljoprivrednicima. Cijene nafte potonule su na međunarodnim tržištima na najniži iznos od kraja ožujka zbog slabih ekonomskih pokazatelja iz Kine, očekivanja povećanja kamatnih stopa američkog Feda i Europske središnje banke te velike ponude. Cijena barela na londonskom je tržištu u odnosu na prethodno zatvaranje pala 2,41 dolar – na 76,90 dolara. Barel je na američkom tržištu izgubio 2,49 dolara i njime se trgovalo po 73,17 dolara, javlja Reuters. Tržište je zanemarilo vijest da je u travnju pala proizvodnja nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), a veću pozornost obratilo se na zemlje pod sankcijama, Rusiju i Iran, koje su nastavile pronalaziti tržište za svoju sirovu naftu. Nema više opravdanja za preskupu hranu u BiH jer su se cijene goriva približile iznosima koje smo imali prije rata u Ukrajini, a koji je bio okidač za poskupljenja brojnih proizvoda. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u veljači prošle godine, kada smo, dakle, imali cijene goriva približne današnjim, litra mlijeka koštala je 1,50 KM, a u međuvremenu je cijena skočila na oko 2,50 KM. Kilogram kruha od pšeničnog brašna otišao je s 2,60 na 3,40, a svinjetina s kostima sa 7,70 na 10,70 KM. Deset jaja, umjesto tri, plaćamo 4 KM, a za kilogram šećera, umjesto 1,60 KM, potrebno je izdvojiti 2,30 KM. Razina cijena u BiH u ožujku 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 10,3 posto, objavila je državna Agencija za statistiku. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima: hrana i bezalkoholni napici za 19 posto, alkoholna pića i duhan za šest posto, stanovanje i režijski izdaci za 11,9 posto. Cijene namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće povećane su za 12,1 posto. Admir Arnautović, predsjednik Udruge kluba potrošača središnje Bosne, kaže da više ne postoji opravdanje za previsoke cijene hrane. Val poskupljenja na ovim prostorima se, podsjeća, već desetljećima pravda povećanjem cijena goriva iako naftne prerađevine, tvrdi, uopće ne utječu na neke gospodarske grane, a na neke jako malo. – Morala bi država uzeti više stvari u svoje ruke i češće kontrolirati barem osnovne životne namirnice i sankcionirati i trgovce i proizvođače koji ostvaruju ekstradobit u ovim vremenima koja nisu sjajna za 90% građana BiH – rekao je Arnautović za Nezavisne.

Nema pojeftinjenja

Istog mišljenja je i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge za zaštitu potrošača “DON” iz Prijedora. Iako se najavljuje nastavak trenda pada cijena, za sada nema naznaka da će artikli čije je poskupljenje svojedobno pravdano rastom cijena goriva i troškova prijevoza uskoro biti jeftiniji. – Danas ne postoji više ni jedan razlog za rast cijena, osim za pojedine artikle koji su skuplji u nabavi. Sve ostalo bi moralo biti daleko ispod trenutačnih cijena. Nekada smo pričali o ulju kao ilustraciji drastičnih poskupljenja. Cijena ulja nekad je bila viša od 5 KM, a sada je ispod 3 KM. To je pokazatelj da sve ostalo treba biti znatno jeftinije, ali tu vlade i inspekcije moraju zaista dati svoj sud o ovakvom ponašanju u maloprodaji, ali i dobavljača – kazala je za Avaz Marić.

livno online