U BiH se na radne dozvole čeka godinu dana, poslodavaci tvrde: ‘Nedostaje 30 tisuća radnika‘

Prema procjenama poslodavaca, samo BiH u ovom trenutku nedostaje najmanje 30 tisuća radnika, a njih je moguće osigurati jedino uvozom radne snage, no kao i u brojnim drugim područjima u BiH, spore procedure i loši zakoni predstavljaju glavnu zapreku.

Uvoz radne snage nužnost je s kojom se, uz države Europske unije, moraju suočiti i zemlje zapadnog Balkana žele li očuvati konkurentnost i jačati svoje gospodarstvo, ocijenio je predsjednik Udruge poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović, upozorivši na spore procedure izdavanja radnih dozvola u BiH.

Prema procjenama te udruge, samo BiH u ovom trenutku nedostaje najmanje 30 tisuća radnika, a njih je moguće osigurati jedino uvozom radne snage, no kao i u brojnim drugim područjima u BiH, spore procedure i loši zakoni predstavljaju glavnu zapreku.

Smailbegović je kazao kako Hrvatska može biti primjer kako se i to pitanje može učinkovito riješiti. Podsjetio je kako je Hrvatska ukinula kvote za uvoz radne snage, pa sada u njoj radi oko 75 tisuća stranaca, a postupak izdavanja radnih dozvola sveden je na razdoblje unutar mjesec dana.

Za razliku od Hrvatske, u BiH još postoje kvote te sada na godišnjoj razini radne dozvole može dobiti svega 1.360 stranaca.

U Federaciji BiH, uz to, postupak izdavanja radnih dozvola traje između šest mjesci i godine dana, a u Republici Srpskoj do mjesec dana, pa taj entitet trenutačno puno više prihoduje i od različitih doprinosa.

No, ukupnu konkurentnost gospodarstva u BiH sve je teže očuvati i zbog brojnih parafiskalnih nameta koji “jedu” ogromni dio bruto plaće. Poslodavac tako na svakih isplaćenih tisuću konvertibilnih maraka državi mora dati 425 KM, a radnik dobiva tek nešto više od polovine tog iznosa.

“Ne postoji zemlja na svijetu u kojoj radnik manji dio od zarađenog nosi kući”, kazao je Smailbegović.

Prema procjeni USAID-a, u BiH postoji više od 3500 parafiskalnih nameta, a kada jedne ukine entitet u Federaciji BiH, uvedu ga županije. Ta opterećenja odnosno izdvajanja za plaću, moraju biti najviše do 30 posto, a i to bi bilo u europskom vrhu, smatra Samilbegović.

“Tko god misli da poslodavcima nije u interesu rast plaća, grdno se vara”, kazao je Smailbegović, ali je istaknuo da u postojećim uvjetima minimalnu plaću od oko 570 KM nije moguće povećati.