U BiH maloljetnička delikvencija u porastu

Maloljetnička delinkvencija u Bosni i Hercegovini je u porastu, a institucije još nisu pronašle rješenje za ove probleme.

Odgojno-obrazovne ustanove ne čine ništa da budu odgojno-obrazovne ustanove, a brojni pokazatelji čak pokazuju da se najveći broj fizičkih obračuna događa unutar škola te da je među učenicima najveći broj počinitelja kaznenih djela, piše BHRT.

U vrijeme kada je maloljetnička delinkvencija u porastu, u Federaciji BiH postoje samo dva odgojna centra u Sarajevu i Tuzli za maloljetničke delinkvencije. Ove godine broj maloljetnih delinkvenata, kažu nam u Centru za odgoj i obrazovanje Tuzla, broj djece koja su u sukobu sa zakonom znatno je veći. Samo u ovoj godini njih dvadeset i sedam počinilo je teška kaznena djela.

Smatram da ovakvih centara u Bosni i Hercegovini treba biti više, iz razloga što kroz resocijalizaciju i razne preventivne tretmane sudjelujemo u odgoju maloljetnika, kako ubuduće ne bi činili druga kaznena djela. Također apeliram da svim roditeljima, školama, nastavnicima i stručnim osobama da ukoliko primijete nedolično ponašanje kod maloljetnika da se jave u najbliži centar za socijalni rad ili direktno u naš Centar za odgoj i obrazovanje, kaže Faruk Durmić, direktor Centra za odgoj i obrazovanje Tuzlanskog kantona.

Ovlasti Obrazovnog centra su vrlo male. Njihova funkcija uglavnom se ogleda u preodgoju mladih kroz razne radionice i rasprave, a imaju i siguran prostor u kojem ne postoji opasnost da ponovno dođu u sukob sa zakonom. Za djecu je najvažniji rad sa psiholozima, onima koji im ulijevaju povjerenje da mogu činiti dobra djela umjesto loših. Jer djeci koja ovdje dolaze prije svega treba psihološka pomoć.

Kad prvi put dođemo u kontakt, naravno da postoje određene barijere. To trebamo prijeći, maloljetnicima pokazati da smo tu za njih, jednostavno razviti taj odnos povjerenja. Bez tog odnosa povjerenja nema efekta. To znači da nemamo ništa od toga. Imamo određena istraživanja, posebno kada su u pitanju škole, da je u protekle četiri godine od 50 maloljetnika koji su sudjelovali u istraživanju, koje sam osobno proveo, njih 17 posto napustilo školu. Dakle, prema ovom istraživanju, jedan od rizika faktor je škola“, kaže Jasmin Husanović, psiholog i viši stručni suradnik u Trening centru TK.

Škole nemaju kontinuirani program edukacije, ali Centar za edukaciju zajedno sa Ministarstvom unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona redovno organizira radionice za učenike i nastavnike u cilju prevencije ove društvene pošasti. Emir Huskić, socijalni pedagog, već dvanaest godina svakodnevno radi s maloljetnicima koji dolaze u sukob sa zakonom.

Svaki maloljetnik, kao zasebna jedinka, najviše od svega vapi za pažnjom. U većini slučajeva možemo prepoznati da je to ono što im nedostaje iz obitelji, iz same zajednice u kojoj žive i možemo reći da je taj osjećaj zanemarivanje ili nebriga je često ulazna vrata za neki oblik ponašanja koji nije društveno prihvatljiv, naglašava Emir Huskić, socijalni pedagog u Centru za edukaciju TK.

Društvo bi trebalo promijeniti svijest prema djeci, te problem maloljetničke delinkvencije shvatiti kao vrlo ozbiljan, koji je svakim danom sve veći. Jer posljedice, vidimo, već sada imamo. I dalje ostaje pitanje što je s maloljetnicima iz brojnih drugih gradova u BiH koji nemaju takve centre, koji su dopustili da djeca kojoj je potrebna pomoć sustava budu prepuštena sama sebi.

(www.jabuka.tv)