Švicarska otvara tržište rada Hrvatima: Najmanje 90 tisuća slobodnih radnih mjesta

Švicarska s početkom 2022. godine otvara svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske te će se oni izjednačiti s drugim državljanima zemalja članica Europske unije, objavljeno je prije nekoliko dana na službenim stranicama švicarskog predsjedništva.

Švicarska je do sada primjenjivala mjere zaštite tržišta rada za državljane Republike Hrvatske prema tom Sporazumu (protokol III AELE).

Ako bi radnici useljenici iz Hrvatske prešli određeni prag, Švicarska bi mogla posegnuti za zaštitnom odredbom i ponovno ograničiti dozvole za dolaske radnika iz Hrvatske s 1. siječnjem 2023. godine ili najkasnije krajem 2026.

U Švicarskoj već radi oko 30 tisuća Hrvata

Prema službenim podacima, s 31. prosincem 2020. godine 28.324 hrvatska radnika boravila su u Švicarskoj, što je 6 tisuća više u odnosu na prethodnu godinu. Taj broj čini tek 1.9 posto državljana Europske unije koji žive u Švicarskoj, u kojoj su oko četvrtina stanovništva, od sveukupno 8.5 milijuna stanovnika, emigranti. Bez njih švicarska ekonomija ne bi mogla funkcionirati.

Zbog ograničenog broja populacije u zemlji Švicarska je istovremeno zadržala nisku stopu nezaposlenosti, koja se kreće između 4 i 5 posto.

Većina zaposlenih radnika u zemlji posjeduje relativno visoku razinu obrazovanja i specijalizirana je, što u biti omogućava zemlji da nudi vrhunske poslove s višim plaćama, a često jamči i višu razinu produktivnosti i učinkovitosti. Kao rezultat toga odrasli Švicarci imaju u prosjeku najviše novca u usporedbi s prosječnim iznosom diljem svijeta.

Boravišna i radna dozvola

Državljani EU mogu slobodno putovati u Švicarsku u potrazi za poslom. Ne treba vam dozvola za boravak u Švicarskoj do tri mjeseca. Ako traženje posla traje dulje, državljani EU također dobivaju kratkoročnu boravišnu dozvolu koja vrijedi tri mjeseca po kalendarskoj godini, pod uvjetom da imaju financijska sredstva za uzdržavanje dok borave u Švicarskoj.

Radna dozvola potrebna je hrvatskim državljanima čak i ako žele raditi kraće od tri mjeseca.

Mnogi strani radnici, posebno visokokvalificirani, uspješno pronalaze posao u Švicarskoj. Međutim, konkurencija za radna mjesta je žestoka, posebno u novije vrijeme, jer su švicarski poslodavci počeli favorizirati domaće u odnosu na one iz inozemstva. Međunarodni radnici možda će imati više sreće u velikim švicarskim gradovima, kao što su Basel, Bern, Ženeva, Lausanne i Zürich, nego u manjim, ruralnim područjima.

Visoki troškovi života

Treba biti svjestan i da je život u švicarskim gradovima skup. Zürich i Ženeva se redovito ubrajaju među najskuplje gradove na svijetu, ali tome bi, barem djelomično, trebale biti protuteža visoke plaće u zemlji.

Prosječni troškovi života u Švicarskoj su visoki – samo najam jednosobnog stana u Zürichu košta oko 2000 švicarskih franaka (14 tisuća kuna) mjesečno. Dodajte ovome troškove života od 1500 švicarskih franaka (10 tisuća kuna), te privatno zdravstveno osiguranje, koje se mjesečno plaća oko 300 švicarskih franaka (oko 2100 kuna). Život u Genevi je skoro pa podjednako skup, dok su stanovi nešto povoljniji i Baselu i Bernu.

Prema portalu Numbeo, koji skuplja podatke o troškovima života diljem svijeta, te omogućava usporedbu, život u Švicarskoj je 127 posto skuplji nego u Hrvatskoj.

Nedostatak radnika u građevini, IT-sektoru i medicini

Švicarskim gospodarstvom dominira uslužni sektor. Švicarska također ima uspješnu turističku industriju, s ugostiteljskim poslovima dostupnim diljem zemlje. Zainteresirani za karijeru u bankarstvu i osiguranju mogu pronaći prilike u Zürichu, a oni koji traže karijeru u kemiji ili farmaciji, naći će slobodna radna mjesta u Baselu.

Švicarska se, prema službenim podacima, trenutno bori s nedostatkom kvalificiranih radnika u sljedećim područjima: inženjering, financijske usluge, IT, farmaceutika. Ugostiteljstvo također teško zapošljava osoblje i traži radnike. Na švicarskom tržištu rada naročito su traženi maturanti i diplomanti s vještinama i kvalifikacijama u ovim područjima.

Prema švicarskom zakonu, većina radnika može raditi najviše 45 sati tjedno, iako većina ljudi ima 40-satni radni tjedan, od ponedjeljka do petka.

Svi švicarski zaposlenici imaju pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog odmora godišnje, a mladi do 20 godina imaju pravo na pet.

Najmanje 90 tisuća slobodnih radnih mjesta

Broj državnih praznika na koji imate pravo ovisi o tome gdje u Švicarskoj živite i radite. Postoji pet državnih praznika, uključujući Novu godinu, Veliki petak, Uzašašće, Dan državnosti (1. kolovoza) i Božić, ali i specifični regionalni praznici u različitim kantonima.

Najpoznatiji švicarski portal za traženje posla jobs.ch trenutno nudi skoro 90 tisuća slobodnih radnih mjesta.

Naročito se traže radnici u sektoru “građevina / arhitektura / inženjerstvo”, njih 9703, a ima i više od devet tisuća slobodnih radnih mjesta u kategoriji “briga / medicina / terapija”. Treći po potražnji novih zaposlenika je IT sektor, u kojemu ima 8666 slobodnih radnih mjesta.

Kolike su prosječne plaće u Švicarskoj?

Prosječna godišnja plaća u Švicarskoj je 112.605 švicarskih franaka bruto, što je oko 800 tisuća kuna.

Osoba koja radi u IT sektoru u Švicarskoj obično zarađuje oko 124 tisuće švicarskih franaka bruto godišnje tj. oko 870 tisuća kuna. Plaće se u IT sektoru, ovisno o zanimanju i vještinama, kreću od 64.500 švicarskih franaka bruto (450 tisuća kuna), što je najniži prosjek, do 203.000 švicarskih franaka bruto (oko milijun i 400 tisuća kuna), što je pak najviši prosjek.

Švicarska treba radnike i u zdravstvenom i sektoru njege. Godišnja prosječna plaća za medicinske sestre u Švicarskoj iznosi 78.842 švicarskih franaka bruto (555 tisuća kuna). Za liječnike je pak godišnja plaća u prosjeku oko 130 tisuća franaka bruto (915 tisuća kuna).

Građevinski radnici u prosjeku godišnje mogu računati na plaću od 62.400 švicarskih franaka bruto (440 tisuća kuna), dok konobari u prosjeku godišnje zarađuju 51 tisuću franaka bruto (360 tisuća kuna), piše Index.