Sunce i vjetar ogroman potencijal Hercegovine, treba ih iskoristiti

U Grudama je nedavno boravio jedan od najboljih energetskih stručnjaka u regiji Mladen Zeljko. Svojedobno radio je s trima najjačim imenima hrvatske energetike: Hrvojem Požarom, Božom Udovičićem i Goranom Granićem, gdje je nastavio i praktičnu nadogradnju nakon završetka studija na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, piše Večernji list BiH. Jedan je i od osnivača energetskog instituta koji nosi naziv po spomenutom akademiku Hrvoju Požaru, u kojem danas radi 89 stručnjaka sa završenim fakultetom, od čega 17 doktora znanosti.

Ubrzanje tranzicija Njegov put počeo je iz Crnča, u Širokom Brijegu, a predavao je u cijelom svijetu. Mnogi koji su slušali njegova predavanja ušli su u određene poslove s energentima, što njegov rad čini još uspješnijim. Uspoređujući podatke, kazao je kako je ukupna proizvodnja struje u BiH 17 teravatsati, a potrošnja nešto iznad 12, što znači da 5 teravatsati otpada na izvoz. Upravo to je istaknuo kao pozitivnu činjenicu jer je BiH izvoznik. Govorio je i o proizvodnji struje iz vjetra i solara u BiH, koji moraju biti još zastupljeniji.

– Ako pogledate jugozapadni dio BiH, taj dio je među ključnima za razvoj obnovljivih izvora energije, a novi propisi omogućit će povoljno okružje za ubrzanje tranzicija – kazao je među ostalim. Spominjao je i ono što mnogi pitaju u posljednje vrijeme, a to su solari na krovovima. Tko ima viška novca, možda bi i investirao u taj projekt, netko bi digao kredit pa se dugoročno osigurao. Međutim, ovo je BiH i mnogo toga ne funkcionira onako kako bismo zamišljali. – Solari na krovovima su i u Hrvatskoj aktualna tema. Jer, propisi su takvi da u mreži možete puštati onoliko struje koliko kupujete i ljudi traže da se to promijeni. Trebamo burzu električne energije – ističe Zeljko. Tvrdi i da je onda sve puno transparentnije.

– Kad je burza tu, nema muljanja, tu nitko ne može ništa dogovoriti. Ona je neminovna za suvremeni energetski sustav – naglašava. Kod solara ili vjetra, kaže, ne može se znati kako će funkcionirati u 30 sati, a morate to poslati operateru koji vodi sustav. Stoga, kaže i što je činiti u tom slučaju.

– Morate raditi pritisak u cilju dogradnje visokonaponske prijenosne mreže na sjeverozapadu Hercegovine i jugozapadu Bosne jer je tu jako velik potencijal, osobito kada govorimo o vjetru. Tu je potrebna 400-kilovoltna mreža kakvih danas nema – govori Zeljko. Pozvao je ljude da investiraju, pogotovo u područjima koja imaju vjetar, sunce…

– Vjetroelektrane treba graditi koliko god mogućnosti priključka na mrežu dopuštaju. Zatim, svi ovi krovovi kad krenemo od Gruda, oni čije su lastavice okrenute prema cesti, trebaju biti prekriveni solarima – naglašava. Kazao je i što očekuje u budućnosti. – Nadam se da ćemo svi ovdje imati solare, a površina mora biti okrenuta prema jugu. To je investicija od dvadesetak tisuća maraka, koja se može priuštiti. Solare na površinama treba odraditi kao u poslovnoj zoni – ističe Zeljko. Govorio je i koje su najveće prepreke.

– Najveće barijere zasigurno su zakonski propisi i administracija i treba raditi pritisak da se ovakve stvari prilagođavaju novim vremenima. Energetska obnova privatnih kuća i javnih zgrada nije se još zahuktala – govori Zeljko. Kaže i da se u današnjim zgradama troši ukupno 40 posto energije u odnosu na kuće, ali i za to postoje mehanizmi. Na zgradi Instituta “Hrvoje Požar” sa 100 jedini su došli do 34 na razini potrošnje. – Eto, za toliko smo prije dvadesetak godina smanjili troškove grijanja, rasvjete i tako dalje – kaže. Bliska budućnost Također, budućnost su i električni automobili.

– Napravljena je i priprema za elektrifikaciju pogona. U Hercegovini još nema takvih auta, ali tko će ga i kupiti ako ga se ne može napuniti. Potrebno je imati javne punionice. To je ovdje još daleka priča, ali doći će prije nego što mislimo – kazao je, među ostalim, Zeljko.

Pročitajte više nawww.vecernji.ba