Što ako Rusi u potpunosti “zatvore pipu”? Energetska ovisnost bi mogla koštati Europsku uniju

U jeku rata u Ukrajini i sve veće želje da se zemlje Europe ograde od poslovanja s Rusijom, postavlja se pitanje njihove ovisnosti o ruskom plinu.

U jeku rata u Ukrajini, europski regulatori pripremaju se za svaki scenarij, pa čak i onaj u kojemu bi Rusija u potpunosti onemogućila europskim zemljama pristup prirodnom plinu. Kako bi izgledao taj scenarij, i koje su alternative, donio je Dnevnik Nove TV.

U slučaju potpunog zatvaranja plinovoda za europsko tržište, najmanji problem imat će Velika Britanija, Belgija, Francuska, Španjolska i Portugal. U drugu kategoriju zemalja spadaju Nizozemska, Njemačka i Italija, koje će popuniti skladišta od 30 do 60 posto kapaciteta.

U trećoj skupini zemlja nalaze se Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Austrija, Slovenija, Bugarska te Hrvatska. Ove će zemlje najteže podnijeti potencijalni ruski embargo, i skladišta će moći napuniti samo do 35 posto kapaciteta.

Hrvatska je lani potrošila 2,8 milijardi kubičnih metara plina – od toga 1,6 milijardi osigurano je uvozom preko LNG terminala na Krku, 600 milijuna je osigurano s vlastitih crpilišta, a 600 milijuna uvezeno je preko plinovoda “Družba Adria” iz Rusije. 1. travnja je popunjenost hrvatskih skladišta bila na 18 posto, pa je bivši ministar Tomislav Ćorić donio odluku da država hitno kreće u popunjavanje skladišta – za što su potrebne milijarde kuna.

U isto vrijeme, najbolje su bila popunjena skladišta u Portugalu, Poljskoj i Španjolskoj. Najveću ovisnost o ruskom plinu imaju Slovaci, Mađari te Nijemci, a kada je u pitanju nafta, najviše su ovisni Slovaci, koje slijede Mađarska i Češka. Da ih ne iznenadi ruski udar, Poljaci su hitno popunili skladišta na 80 posto kapaciteta, uz pomoć američkog plina koji im dolazi putem LNG terminala.

Ubrzano se gradi interkonekcija Poljska – Danska, kojom će uskoro poteći norveški plin. Za to vrijeme, Aleksandropulj postaje središnja luka za dopremu plina zemljama na jugoistoku Europe. Gradi se “hub” koji je tri puta veći od LNG terminala Omišalj, i koji će plinom opskrbljivati Grčku, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

Nijemci planiraju izgradnju 4 do 5 LNG terminala na Sjevernom moru i planiraju se okrenuti vodiku. Bugari su se okrenuli Grčkoj, od koje sada nabavljaju i plin i naftu.

Svaki dan Rusima platimo 800 milijuna eura

Europljani Rusima dnevno plate oko 800 milijuna eura za plin, a od početka invazije Ukrajine, u Moskvu je otišlo 45 milijardi eura. Nijemci, koji na godinu Rusiji plate 46 milijardi eura, bolno će platiti energetsku neovisnost. Planiraju od 2024. prestati koristiti ruski plin – budući da su ugovorili ruski plin do 2030., morat će Moskvi platiti 140 milijardi eura za plin koji nikada neće koristiti.

I dok Rusi uništavaju Ukrajinu, preko te zemlje u Europsku uniju teku nafta i plin, a Kijev od Rusa za to dobiva stotine milijuna eura. Na godišnjoj razini, Europska unija uveze više od 300 milijardi eura vrijednih energenata iz Rusije, najviše nafte, a zatim plina te ugljena. To sačinjava 45 posto cijelog ruskog izvoza energenata u svijetu – stoga je jasno kako bi samo potpuni energetski embargo dotukao Moskvu.