Potpora nastavku rada na dionicama autoceste koje su trenutačno u izgradnji, početak gradnje novih, ulaganje u izgradnju obilaznica i brzih cesta, povećanje izdvajanja za poljoprivredu, energetsku učinkovitost i zapošljavanje, sve su to segmenti plana Federacije BiH koja želi kroz infrastrukturne projekte održati i pojačati gospodarsku aktivnost, istodobno provodeći i reforme poreznog sustava kojima će se smanjiti porezno opterećenje na rad.
Uvidom u popis kapitalnih projekata, a koji je objavljen na stranici Federalnog ministarstva financija, vidljivo je kako, primjerice, središnja Bosna u ovoj godini može očekivati značajno financiranje federalne razine kada je riječ o prometnoj infrastrukturi. Tako je predviđeno izdvajanje 12 milijuna maraka za dio brze ceste koja prolazi kroz poslovnu zonu Vitez te još 29,2 milijuna maraka za brzu cestu Lašva – Nević Polje. U pogledu nastavka buduće prometnice prema Jajcu spremno je i 58,6 milijuna maraka za dionicu Nević Polje – Turbe. Time se dolazi do iznosa od gotovo 100 milijuna maraka koji se namjerava uložiti u prometno povezivanje ovoga dijela Bosne i Hercegovine.
Dionice
Kada je riječ o radovima na sjevernom dijelu, svakako treba uputiti na najveći investicijski ugovor u posljednjih 30 godina u BiH, koji se odnosi na dionicu autoceste na koridoru Vc Medakovo – Ozimice ukupne dužine 21,3 kilometra, a na kojoj radi Cengiz İnşaat Sanayi ve Ticaret A. Ş. Projekt je to kojim će se na višu razinu podignuti gospodarski potencijali ovoga dijela BiH. U Tuzlanskoj županiji predviđena su u ovoj godini 16,4 milijuna maraka za projekt poddionice Šićki Brod – Đurđevik na trasi ceste Sarajevo – Tuzla, a intenzivira se i tematika izgradnje brze ceste prema Orašju. U kontekstu Hercegovine za poddionicu Kvanj – Buna predviđa se izdvajanje 70,4 milijuna maraka i to će biti jedan od segmenata rada na prometnom povezivanju Mostara s južnim dijelom zemlje. V. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić u razgovoru za Večernji list nedavno je objasnio kako bi do kraja 2023. godine trebale bi biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj, dok bi u prvoj polovini iduće godine trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj. Time bi Mostar u godini koja dolazi trebao postati mjesto strateški važnih radova izgradnje tehnički iznimno zahtjevnih dionica, čijom će izgradnjom autocesta kroz Hercegovinu biti zaokružena.
Kada je riječ o nastavku modernizacije magistralnih cesta, predviđena su u ovoj godini 16,3 milijuna maraka te još 2,3 milijuna maraka za izgradnju obilaznica. Namjera je ulagati i u razvojne projekte iz sektora poljoprivrede, pa su tako nedavno usvojenim izmjenama federalnog proračuna poticaji za poljoprivredu povećani u iznosu od 2,5 milijuna KM te sada iznose 166,5 milijuna KM. Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima iznose 185,6 milijuna KM ili 5,4 milijuna KM više u odnosu na proračun FBiH za 2023. godinu. Značajno povećanje odnosi se na subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – regresiranje kamata – Jamstveni fond u iznosu od 3 milijuna KM te iznose 9,2 milijuna KM. Izmjenama i dopunama subvencije javnim poduzećima planirane su u iznosu od 61,8 milijuna KM i povećane su za 19,6 milijuna KM u odnosu na proračun FBiH za 2023. godinu. Tako su osigurana dodatna sredstava za održavanje željezničke infrastrukture u iznosu od 10 milijuna KM, kao i 3,6 milijuna KM za unaprjeđenje zračnog prometa i ulaganje u aerodromsku infrastrukturu. Federacija nastavlja i aktivan rad na energetskoj učinkovitosti, a dokaz je da se u ovoj godini planira 9,9 milijuna maraka za tu namjenu te još 6,8 milijuna maraka za energetsku učinkovitost u javnim ustanovama.
IPA III i IPARD programi
Iznimno važan segment gospodarskog osnaživanja Federacije je i sinergija s drugim razinama vlasti, a u tom kontekstu od značaja je činjenica da novo Vijeće ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto aktivno radi na stvaranju što povoljnije političke klime koja bi omogućila i brži gospodarski rast, odnosno povećavanje stranih, ali i domaćih investicija u sve dijelove BiH. Po pitanju provođenja učinkovite i cjelovite ekonomske reforme Vijeće ministara BiH će zajedno i koordinirano s nižim razinama vlasti nastaviti raditi na socioekonomskim reformama kako bi se otklonile prepreke povećanju konkurentnosti te ubrzala realizacija Ekonomsko-investicijskog plana i Zelene agende za zapadni Balkan. Također, ubrzat će se aktivnosti na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije za ruralni razvoj za razdoblje od 2022. do 2027. godine, što predstavlja i glavni uvjet za korištenje pomoći EU-a iz IPA-e III te intenzivirati napori na postizanju političkog dogovora u vezi s uspostavljanjem institucionalnih struktura nužnih za učinkovito korištenje pretpristupne pomoći za ruralni razvoj iz IPARD programa. To su ključne stvari s obzirom na to da je upravo u europskim pretpristupnim fondovima iznimna prilika za BiH, njezine entitete, županije, općine i gradove za privlačenje što značajnijih iznosa pomoći koja može biti značajan poticaj u razvoju svih segmenata gospodarstva. Također je važna i činjenica da će u području zaštite okoliša aktivnosti Vijeća ministara u 2023. godini biti usmjerene na Zelenu agendu za zapadni Balkan kao ključnu strategiju za usklađivanje okolišnih politika država zapadnog Balkana s Europskim zelenim planom i prelazak na održivu ekonomiju te formaliziranje suradnje s Europskom agencijom za okoliš, usvajanje sektorske strategije zaštite okoliša BiH, kao i izrada i usvajanje okvirnog zakona o okolišuOsiguranici koji su zaposleni na području Federacije BiH ne moraju čekati 65 godina života i 40 godina staža kako bi ostvarili mirovinu. Prema važećem zakonu, u ovom bh. entitetu još je uvijek moguć odlazak u prijevremenu mirovinu. Ipak, oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos mirovine.
Uvjeti za ostvarenje
Važno je napomenuti kako su uvjeti za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne mirovine različiti za žene i muškarce. Prema važećem zakonu, pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu muškarci u FBiH moći će koristiti do 2026., a žene do 2036. Tako muškarci koji ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine u trenutku predavanja zahtjeva za ostvarenje ove mirovine trebaju imati 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, a 2024. na 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. U 2025. muškarci u FBiH će u prijevremenu mirovinu moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Kada je riječ o ženama, kako doznajemo, situacija je značajno drugačija, odnosno one će ovo pravo moći ostvarivati čak deset godina dulje nego muškarci. Žene koje žele iskoristiti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja ove godine u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 58 godina života i 33 godine staža osiguranja, dok će u 2024. ovo pravo moći iskoristi one osiguranice koje napune 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Godinu poslije, odnosno 2025., starosni prag penje se na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Tijekom 2027., prema ovom zakonu, za ostvarenje prijevremene mirovine u FBiH žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tijekom 2028. 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tijekom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja. Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu mirovinu žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja. S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu mirovinu žene će ostvarivati tijekom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tijekom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.
Iznosi i umanjenja
Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto. Isti zakon stimulira ostanak u svijetu rada s dva posto godišnje te uključivanjem u izračun mirovine bodova i iznad 40 godina staža. Podsjetimo, ovim zakonom omogućeno je umirovljenicima, korisnicima Zavoda MIO FBiH da nakon 65. godine i ostvarivanja mirovine nastave raditi ako na tržištu rada ima mjesta za njih. Izmjenom članka 116. Zakona o MIO nakon presude Ustavnog suda definirano je da umirovljenici koji su mirovinu ostvarili s 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života mogu, uz istodobno korištenje mirovine, biti i u radnom odnosu. Treba spomenuti i da je usvajanjem Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju 2018. u FBiH smanjena minimalna granica za odlazak u mirovinu s 20 na 15 godina staža te je ukinuta dotada poznata prijevremena mirovina, ali je uveden termin navedene izuzetne prijevremene starosne mirovine.
Vecernji list