Sjeverna Amerika ima mustange, Bosna i Hercegovina ima livanjske divlje konje

Livanjski divlji konji u Bosni i Hercegovini. Foto: Armin Durgut/Balkan Diskurs

Ova priča Sanele Tufekčić izvorno je objavljena na Balkan Diskurs-u, projektu Post-konfliktnog istraživačkog centra (PCRC). Izmijenjenu verziju objavljuje Global Voices kao dio sporazuma o razmjeni sadržaja.

Podnožje planine Cincar, nedaleko od grada Livna na jugozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), već je gotovo 50 godina dom za oko 400 divljih konja. Životinje su se svih ovih godina uspjele prilagoditi teškim vremenskim uvjetima i preživjeti lovokradice i grabljivice. U krajoliku nepreglednih pašnjaka i šuma, ove veličanstvene životinje jedinstveni su fenomen u ovom dijelu Europe

Slično kao mustanzi koji lutaju američkim prerijama i potomci su odbjeglih pripitomljenih životinja koje su u Sjevernu Ameriku donijeli španjolski kolonizatori, livanjski divlji konji tehnički su divlji konji. Jedina stvarna pasmina divljih konja koja danas preživljava u svijetu je konj Przewalski, odnosno mongolski divlji konj, rijedak i ugroženi konj podrijetlom iz stepa središnje Azije.

Sve do pedesetih godina prošlog vijeka njihovi se preci koristili u poljoprivredne svrhe, ali kad su njihovi vlasnici počeli koristiti mehaniziranija sredstva poljoprivredne proizvodnje, održavanje konja postalo je preskupo i oni su bili napušteni.

Iako se livanjski divlji konji okupljaju uglavnom na području visoravni Kruzi ispod planine Cincar, uočeni su i oni koji prolaze planinskim prijevojem Borova Glava na granici između Livanjske i Kupreške općine.

U ljetnim mjesecima ljudi koji putuju po planinama Cincar imaju priliku vidjeti konje dok se kreću u potrazi za hranom. Konji također moraju prijeći glavnu cestu, duž koje postoje dvije rupe za vodu – jedini izvor vode u ovom području bez rijeka i jezera. Kako je vodu tako teško pronaći, rupe za vodu su posebno stvorene za konje od strane članova Planinarsko-ekološkog društva Borova Glava.

Livanjski divlji konji na lokvi. Foto:  Armin Durgut/Balkan Diskurs.
Krško stanište konja uglavnom je uskraćeno za izvore vode, pa se okupljaju oko dostupnih lokvi, koje su napravili i održavaju aktivisti za zaštitu okoliša. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

Prelazak glavnom cestom, međutim, predstavlja rizik. U srpnju 2015., vozilo kojim je prevozio gradonačelnik Knina, grada u susjednoj Hrvatskoj, udario je jednog od konja, ostavivši ga slomljenom nogom. Konju je vrlo teško oporaviti se od slomljene noge, pa je, kao što je to često slučaj u ovoj situaciji, životinju morao uspavati.

Ali ovaj inače tragični događaj imao je srebrnu oblogu. Incident je izazvao veliku pozornost javnosti prema stadu divljih konja, a od tada Livanjsko planinarsko-ekološko društvo Borova Glava poduzima dodatne mjere kako bi osiguralo zaštitu i brigu o konjima.

Livanjski divlji konji – ždrijebe. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

Lokalna uprava u Livnu je 2013. godine donijela propis kojim se lov na konje stavlja nezakonitim. Prije su ubijali konje zbog njihovog mesa, ali otkad je uredba donesena, nije bilo izvještaja o krivolovu. Međutim, životinjski predatori još uvijek predstavljaju probleme konjima, a zabilježeno je i nekoliko slučajeva vukova koji napadaju stado.

Uredba je privremeno obustavljena u prosincu 2017., kada je općina zatražila od državnih institucija da daju sredstva za zaštitu konja. Razlog su bili povećani zahtjevi za nadoknadu štete od strane vozača koji su imali nesreće s konjima. Rizik se povećava tijekom zime, jer konji dolaze na put kako bi lizali sol koju cestovni radnici koriste za topljenje leda.

Populacija divljih konja u Livnu povećala se s 286 u 2013. na 418 u 2019. godini, a 65 novih ždrijebadi rođeno je samo 2019. godine. Postali su atrakcija velikog broja posjetitelja koji ih dolaze gledati i fotografirati.

Konji imaju oko 145 četvornih kilometara za ispašu i život, što je dovoljno za uzdržavanje sadašnje populacije. U tijeku je i stvaranje nove rupe za vodu/lokve smještene u podnožju Planine Cincar.

Ispaša divljih konja na planini Cincar u blizini povijesnog grada Livna. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.
Livanjski divlji konji pasu travu na Cincaru, u blizini oblaka. Foto: Sanela Tufekčić, CC BY 3.0.

Livanjski divlji konji postali su jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija ovog područja i mnogi posjetitelji iz cijelog svijeta dolaze vidjeti jedne od rijetkih primjera divljih konja koji još uvijek postoje u Europi. Identificirano je sedam različitih stada, a neki su se konji odvojili od svojih stada kako bi sami lutali krajolicima.

Livanjski divlji konji na planini Cincar, Bosna i Hercegovina. Foto: Armin Durgut/Balkan Diskurs

Sanela Tufekčić: https://globalvoices.org/2020/02/18/north-america-has-mustangs-bosnia-and-herzegovina-has-the-wild-horses-of-livno/?fbclid=IwAR38aYy-F_7TUeFHwkcOjHgUGWQLzuuMzOzKefMtTh-IIUtpHfT40IHgYdY#