Sjene drveća mogu ohladiti gradove za 5 °C

Održavanje ugodnih temperatura u gradovima je nužnost, a vrućine se najučinkovitije ublažavaju drvećem.

Svjetski se gradovi ubrzano zagrijavaju, a novo istraživanje ukazuje nam kako bismo ih u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti sadnjom stabala. Čini nam se kako je velika većina stanovnika gradova dobila znanstvenu potvrdu onoga što već intuitivno zna.

Stabla i zelene površine koje sada posadimo određivat će temperature naših gradova u sljedećem stoljeću.

Spas ljeti

Globalno zatopljenje utječe i na ubrzani porast temperatura u svjetskim gradovima, a priroda nam nudi najbolje rješenje – uzavreli gradovi bi se u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti zahvaljujući sjenama ispod stabala i krošnji drveća. Lisnate smokve i magnolije, bukve i breze, platane i kesteni u sterilnom okruženju betona i asfalta suvremenih gradova svojim bi krošnjama mogli stvoriti prirodnu zaštitu koja bi snizila temperature za više od 5 °C tijekom najvrelijih ljetnih dana i sve učestalijih toplinskih valova.

Znanstvenici do ovog otkrića nisu došli testiranjem, korištenjem računalnih simulacija ili tumačenjem satelitskih snimki. Ovaj zaključak temelje na jednostavnom praćenju  bicikla opremljenog vlastitom meteorološkom stanicom i bilježenjem temperatura zraka svakih pet metara duž deset prometnica i križanja, na dužini od približno sedam kilometara gusto izgrađene gradske infrastrukture.

Što još čekamo?

Kako bi potvrdila zabilježene podatke, Carly Ziter sa Sveučilišta Wisconsin-Madison ponavljala je svaku vožnju između tri i dvanaest puta tijekom različitih dijelova dana. Zaključak istraživanja je da su gradske ulice bile pregrijane budući da je Sunce nemilice pržilo kolnike, pločnike, nadvožnjake i trgove. Posve razumljivo, tamo gdje su postojale zelene površine ili sjena drveća, temperatura je bila niža. Na mjestima gdje su bila po dva ili tri stabla i gdje su dvije petine neba bile zaklonjene njihovom krošnjom, temperatura je bila niža za prosječno 3,5 °C, a mjestimice – posebice tamo gdje su broj i gustoća stabala stvarali više hlada, čak i do 5,7 °C!