Radnici se bore da sačuvaju posao u inozemstvu, novca za BiH nema

-Jedina je sreća što se ovdje brzo nađe novi posao – tim riječima gastarbajter iz BiH na radu u Njemačkoj priča nam o svojim mukama u doba pandemije kada je zamijenio već dva posla, a sada je na trećem na kojem će se, nada se, ustabiliti. Pandemijsko vrijeme teško je i za dijasporu, piše Večernji list BiH. 

Plaće približne ranijima

Doznaka iz inozemstva bilo je lani 4,29 milijardi maraka, a oko 2,69 milijuna maraka poslali su obitelji i prijateljima radnici izvana, a ostalo otpada na mirovine. Doznake iz inozemstva čine više od 10 posto BDP-a, a umjesto da ove godine još narastu, što je bilo planirano novim useljeničkim zakonom u Njemačku, koji je stupio na snagu 1. ožujka, dogodilo se nešto što ni u snu nismo očekivali, koronavirus cijeli svijet gurnuo je na rub te će se priljev oznaka, prema procjenama stručnjaka, smanjiti za od 30 do 40 posto. – Već u svibnju dobio sam prvi otkaz. Zahvaljujući preporukama, brzo sam našao novi posao, međutim, rečeno mi je odmah da ako do kolovoza ne dođe do kakve-takve stabilizacije stanja s koronavirusom, koji je rušio poslove tadašnjoj tvrtki, onda mogu tražiti novi posao. Evo, izgurao sam nekako do rujna i nakon otkaznog roka došao na novo radno mjesto. Mogu li biti siguran da će se i ono zadržati, ne mogu, ali nadam se. Praktički, taman se naviknem na jednu ekipu i na jedno radno mjesto, odmah moram na drugo, a jedina sreća u nesreći je što su plaće približne pa se nisam morao brinuti oko plaćanja stana, režija, hrane… – govori nam sugovornik koji se nalazi u okolici Berlina.

Kaže da ovog ljeta nije uspio ni doći do kuće.

– Prošle godine kući sam poslao oko 10 tisuća eura, a, osim stalnog posla, radio sam i jedan nakon radnog vremena, a bio sam u ljetnom razdoblju mjesec dana kod kuće. Nažalost, ove godine to me je mimoišlo – priča nam sugovornik.

Analitičari su složni da doznake dijaspore popravljaju socijalnu sliku i doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije, no svjesni su da je ova godina “izgubljen slučaj” jer je kriza prouzročena pandemijom zahvatila cijeli svijet. Kada se sagleda cjelokupna slika, Svjetska banka predviđa da će u svijetu doznake iz dijaspore u ovoj godini biti manje za čak 142 milijarde dolara.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić također navodi izostanak pomoći dijaspore ovdašnjem stanovništvu zbog uvjeta u kojima živimo kao jedan od problema. Potrebna mudrost – Svjetska banka u svojim redovitim izvješćima upravo je kao najveći rizik za bh. ekonomiju zbog COVID-19 navela pad podrške dijaspore. Ono što je za Hrvatsku turizam, to je za BiH dijaspora, promatrano u okvirima BDP-a. Gotovo 14 posto i više našeg BDP-a ovisi o dijaspori – dotaciji i dolascima. Osim toga, značajan dio podrške nije evidentiran od Centralne banke BiH, odnosno drugih institucija za praćenje. Od posljednje ekonomske krize pa do 2019. godine došlo je do postupnog rasta podrške dijaspore, kroz evidentirane doznake, ali i na druge načine – kazao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

U mjerama Vlade Federacije BiH navodi se da je ova kriza istodobno i šansa, međutim, pitanje je koliko ova zemlja, odnosno njezin politički vrh, ima mudrosti i znanja iskoristiti tu šansu za dobrobit svih žitelja. Vrijeme će pokazati.

vecernji.ba