Proizvodnja proizvoda od povrća i voća veća za 30, a mlijeka za 22 posto

Unatoč velikim potencijalima za domaću proizvodnju, u Federaciji BiH kapaciteti prehrambene industrije nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni, a o čemu dovoljno govori podatak kako je uvoz gotovo svih prehrambenih proizvoda mnogostruko veći od izvoza. Ipak, postoje neke svijetle točke u cijeloj priči, a sudeći prema dokumentu “Informacija o stanju prehrambene industrije u Federaciji BiH u 2019. godini”, koji je izradilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, grane prehrambene industrije gdje je izvoz veći od uvoza su: industrija mlijeka (mlijeko i vrhnje – pokrivenost uvoza izvozom iznosi 108,64%), ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa (pokrivenost uvoza izvozom iznosi 248,66%) i neprerađeni duhan (pokrivenost uvoza izvozom iznosi 222,27%).

Kapaciteti

Ipak, sve navedeno u sjeni je činjenice da podaci o iskorištenosti kapaciteta prehrambene industrije nisu zadovoljavajući te ni jedna od grana nije ni blizu 100-postotne iskoristivosti. Kapaciteti gospodarskih društava nedovoljno su iskorišteni, kao i godinama unatrag, iako je u pojedinim granama došlo i do povećanja iskorištenosti kapaciteta. U 2019. godini povećala se iskorištenost kapaciteta u mlinskoj industriji za 19,6%, u pogonima za proizvodnju voća i povrća 1,78% i 1,02% u proizvodnji vina. Mlinska industrija na prvom je mjestu sa 68,51 posto iskorištenih kapaciteta, slijedi proizvodnja bezalkoholnih pića s 55,05 posto iskorištenosti kapaciteta, a nakon toga proizvodnja keksa i vafla koja ima iskorištenost kapaciteta od 52,65 posto.

Od ostalih grana koje imaju značajniju iskorištenost kapaciteta treba izdvojiti preradu mlijeka s 46,01 posto te preradu mesa s iskorištenošću kapaciteta od 38,04 posto. Neznatno povećanje iskorištenosti kapaciteta (manje od 1%) zabilježeno je kod prerade mlijeka 0,83%, proizvodnje vode 0,68°/0 i proizvodnje piva za 0,5%. Tračak optimizma može se pronaći u činjenici da je ukupna proizvodnja prehrambenih proizvoda u 2019. godini veća za 4% u odnosu na 2018. godinu.

Istodobno, proizvodnja pića ostala je gotovo na istoj razini kao u prethodnoj godini, dok je proizvodnja duhanskih proizvoda smanjena za 22,6%. Kada ja pak riječ o pojedinim granama prehrambene industrije, ukupna proizvodnja mesa i mesnih prerađevina u 2019. godini manja je za 1% u odnosu na 2018. godinu. Ono što veseli je činjenica da postoje sektori kod kojih je zabilježeno značajno povećanje. Primjer je prerada ribe – skuše (oko 400%), kao i ostale ribe (360%).

Proizvodnja mesa

No, zabrinjava situacija u kojoj je došlo do smanjenja proizvodnje svinjskog mesa i janjećeg mesa za gotovo 50%. Kod ostalih kategorija mesnih prerađevina proizvodnja je ostala na istoj razini. Dobar je pokazatelj što je proizvodnja mliječnih namaza povećana za 23%, a mliječno-kiselih napitaka za 22%, međutim, zabilježeno je smanjenje proizvodnje polutvrdog i tvrdog sira za 14%.

Rast bilježimo i u kontekstu proizvodnje brašna od pšenice (11%), dok je najveće povećanje proizvodnje u ovoj skupini proizvoda zabilježeno kod proizvodnje tjestenine. Dobra je vijest što raste i proizvodnja proizvoda od voća i povrća koja je u 2019. godini bila za 30% veća u odnosu na 2018. godinu. Najveće povećanje zabilježeno je u dijelu proizvodnji sokova od voća i povrća, zatim prerađevine od rajčice.•

vecernji.ba