Predstavnici Hercegbosanske županije na međunarodnom simpoziju „Hrvatska književna Panonija V.ˮ u Budimpešti

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i Grada Đakova, 24. i 25. studenoga 2022. godine u Budimpešti je organizirana Hrvatska književna Panonija V. Po prvi put su na ovaj međunarodni simpozij, koji okuplja hrvatske književnike i znanstvenike iz pet država, pozvani predstavnici Hercegbosanske županije: Gordana Nakić, ministrica znanosti, prosvjete kulture i športa, nagrađivana književnica Ivana Ćurić i mladi znanstvenik Krešimir Tabak.

Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Croatica nonproft kft., Budimpešta, u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, HOŠIG-om, Budimpešta, Panonskim institutom, Pinkovac i Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata, Đakovo, održalo je dvodnevni program Hrvatska književna Panonija V. na kojem je nastupilo pedesetak sudionika iz Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Srbije.

Prvi dio programa održan je u  četvrtak, 24. studenoga 2022. u kulturnom i medijskom centru Croatica kft. u Budimpešti. Program je otvoren pozdravnim riječima  ravnateljice Croatice, Timee Šakan Škrlin. Sudionike manifestacije i uzvanike pozdravio je veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj dr. Mladen Andrlić. Pozdravne riječi uputila je i Gordana Nakić, ministrica znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije koja je istaknula zadovoljstvo što su autori iz Hercegbosanske županije, koja ima uzornu književnu scenu, dio programa te izrazila nadu kako će ova manifestacija, koja se održava u glavnom gadu Mađarske, pridonijeti osnaživanju hrvatske kulture i jezika te razviti veze između hrvatskih zajednica u različitim zemljama.

Veleposlanik dr. Andrlić otvorio je izložbu „U svijetu panonskih bajki“, koja donosi ilustracije za slikovnice Đure Frankovića i Mirka Ćurića te ilustraciju naslovnice knjige Ivana Ćurić „Moj tata superheroj“, koju je naslikala Paricija Drenjančević.

Projekt panonskih slikovnica, koji je predstavljen na Hrvatskoj književnoj Panoniji V. započeo je u Đakovu 2004. godine objavljivanjem slikovnice ˮZlatokosa braća i prokleti gradˮ za koju je tekst napisao Mirko Ćurić, a ilustrirao akademski slikar Siniša Simon.

Okrugli stol je ove godine bio posvećen temi „Hrvatska panonska književnost u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Srbiji i Bosni i Hercegovini – autori, časopisi, knjige i perspektive“, a vodio ga je Mirko Ćurić, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika.

Zanimljiva izlaganja su imali: Timea Šakan Škrlin (Croatica Budimpešta), Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata), Siniša Matasović (DHK), Robert Hajszan (Panonski institut, Pinkovac) i Krešimir Tabak (Hercegbosanska županija), koji je vrlo inspirativno govorio o stanju na polju književnosti u Tomislavgradu i Livnu. Program su obogatili tamburaši Srednje strukovne škola Antuna Horvata iz Đakova.

Završni dio programa prvoga dana manifestacije nazvan „Književna riječ hrvatsko-panonska“, posvećen je književnim čitanjima hrvatskih književnika i književnica. Svoje su književne radove pročitali Darko Baštovanović (Subotica), Josipa Dević (Subotica), Božica Brkan (Zagreb), Brankica Bošnjak (Bizovac), Paula Ćaćić (Županja), Robert Hajszan (Pinkovac), Marija Huljev (Unde), Siniša Matasović (Sisak), Joso Živković (Orašje), Marko Matolić (Orašje), Mirko Ćurić (Đakovo), Katarina Čeliković (Subotica) i Ivana Ćurić (Tomislavgrad).

Predstavljeni tekstovi pokazali su kako je hrvatska „panonska“ književnost iznimno raznovrsna, autorski i jezično bogata. Pozornost i simpatije publike posebno su privukla djela s više humora, priče Ivane Ćurić i haiku pjesme Siniše Matasovića. Posebno je emotivan nastup bio gradišćansko-hrvatske književnice Marije Huljev koja je pročitala pjesme o gradišćansko-hravtskom jeziku koji se nakon pet stotina godina bori za svoj opstanak.

Program je nastavljen  u petak, 25. studenoga 2022. u HOŠIG-u Budimpešti. Projekt „Srednjoeuropsko kulturalno povezivanje – posveta Vjeri Biller (1903.-1940.) i Sofiji Haibel (1763.-1840.) sadržavao je i gastronomske radionice i kušanje „panonskih“ jela i kolača koje su pripremili učenici HOŠIG-a i Srednje strukovne škole Antuna Horvata Đakovo. Uslijedio je program Hrvatski pjesnički velikani. Prvi među predstavljenima bio je Antun Gustav Matoš – uoči 150. rođendana. Prikazan je dokumentarni film: Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I. Đuro Vidmarović predstavio je monografiju: Josip Gujaš Đuretin „Mene su ljepote ostavile“, o velikom hrvatskom pjesniku koji je bio i ravnatelj škole u kojoj je program održan. Vidmarović se ponadao kako će Đuretin napokon dobiti mjesto koje mu u hrvatskoj kulturi s pravom pripada.

Izlaganje predstavnika iz Hercegbosanske županije oduševilo je nazočne, a ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata kazala je kako je ljubomorna na strast i žar kojima kolege iz BiH predstavljaju svoj zavičaj te predstavnike Hercegbosanske županije pozvala u Suboticu kako bi zajednički realizirali nove projekte i jačali veze među Hrvatima.

Na koncu, smatramo potrebnim naglasiti kako je naša nagrađivana književnica Ivana Ćurić dobila poziv za suradnju s međunarodnim časopisom za književnost, kulturu i umjetnost Alternator, što je još jedan pokazatelj kvalitete književnosti na području Hercegbosanske županije.