Home > BiH > Plaće porasle, ali nam je kupovna moć sve slabija

Plaće porasle, ali nam je kupovna moć sve slabija

Građani imaju veće plaće, prešlo se iznos od 1000 maraka prosjeka, ali u realnom smislu oni su vjerojatno siromašniji u usporedbi s nekoliko godina unatrag, odnosno s raspoloživim financijama mogu manje kupiti, kaže Čavalić

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna neto plaća nominalno je viša za 15,4 posto, a realno viša za 4,7 posto. Na službenom Twitter nalogu Svjetske statistike objavljena je lista država koje su imale najveće povećanje plaća od prosinca prošle godine. Na drugom mjestu ove liste našla se Bosna i Hercegovina, koja je zabilježila rast od 14,86 posto, dok se ispod nas nalaze Portugal, Bjelorusija, Rumunjska, Poljska… Prvo mjesto zauzela je susjedna Srbija.

Rast plaća

Ekonomski analitičar i zastupnik u federalnom Parlamentu Admir Čavalić kazao je za Faktor kako su ovi pokazatelji zasluga inflacije i činjenice da imamo relativno niske plaće u usporedbi s ostatkom Europe. – Što to konkretno znači? Nominalno, građani imaju veće plaće, prešlo se iznos od 1000 maraka prosjeka, ali u realnom smislu oni su vjerojatno siromašniji u usporedbi s nekoliko godina unatrag, odnosno s raspoloživim financijama mogu manje kupiti. Možda su puniji novčanici, ali se manje može kupiti tim novčanicama – objašnjava Čavalić. Kako kaže, ne može se očekivati drastičniji rast plaća u BiH u predstojećem razdoblju, osim ako se ne poduzmu ekonomske reforme u smislu smanjivanja opterećenja na rad, što bi moglo povećati neto primanja radnika. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u ožujku prošle godine iznosila je 1092 KM. Najviše prosječne neto plaće ove godine u BiH su imali zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija – 1827 KM, u djelatnosti proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom – 1811 te financijskoj i djelatnosti osiguranja – 1772 KM. Najniža prosječna neto plaća u ožujku 2023. isplaćena je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane – 814 KM. Niske prosječne plaće bile su i u građevinarstvu – 918 KM, trgovini na veliko i malo – 975, u prerađivačkoj industriji – 995 KM. Za godinu dana prosječna plaća u ugostiteljstvu porasla je za 93 KM, trgovini 124, a u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu za 132 KM. Prosječna plaća u djelatnosti informacija i komunikacija za godinu dana porasla je za 243 KM, u djelatnosti proizvodnje i opskrbe strujom 162, u financijskoj i djelatnosti osiguranja za 126 KM. Za više od 200 KM porasle su prosječne neto plaće u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, javnoj upravi, obrazovanju, djelatnosti socijalne i zdravstvene zaštite. Od ožujka lani do ožujka ove godine najviše je porasla prosječna neto plaća u djelatnosti vađenja rude i kamena, za 270 KM, a najmanje u djelatnosti poslovanja s nekretninama – 77 KM.

Preživjeti mjesec

Unatoč rastu plaća, građani žive sve teže. Iznos potrošačke košarice, koja je gotovo 3000 KM, to potvrđuje. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za ožujak 2020. godine iznosila je 2235,72 KM, a za ožujak 2023. godine iznosi 2892 KM. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u ožujku 2020. godine iznosila je 950 KM. Dakle, u odnosu na ožujak 2020. godine, mjesec kad se pojavila pandemija koronavirusa i nakon čega je uslijedila inflacija, prosječna plaća veća je za 310 KM, a troškovi života porasli su za 656,28 KM. Dakle, statistički podatak da smo imali najveći rast plaća u postocima u realnom životu malo nam znači. Za preživjeti mjesec nedostaje nam sve više novca.

večernji list