Oprez kod boravka u prirodi: njihov ugriz je neprimjetan, a može dovesti do smrti

S dolaskom proljetnih dana veći broj stanovnika Bosne i Hercegovine slobodne trenutke koristi za boravak u prirodi. Uz sve blagodati boravka na otvorenom, stručnjaci upozoravaju kako treba obratiti pozornost i na opasnosti koje vrebaju, posebno kada su u pitanju najmlađi. Za ovo doba godine uobičajen je rast broja liječničkih intervencija zbog ugriza krpelja, zmija, pčela, osa… zbog čega se savjetuje pojačan oprez. Posebnu pozornost potrebno je obratiti na krpelje, budući da njihovi ugrizi u prvom trenutku mogu proći neprimjetno, a mogu dovesti do razvoja jako teških bolesti.

Zaštita i odjeća

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica savjetuje da je najbolji način zaštite od krpelja nošenje odgovarajuće odjeće i obuće (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanošenje repelenata (sprej i kreme koje odbijaju kukce) na kožu prije polaska u prirodu. Zarazne bolesti koje prenose krpelji su krpeljni meningoencefalitis – upalna bolest središnjeg živčanog sustava, čija klinička slika može ići od obične prehlade do teških upala mozga, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica – zarazna bolest koja se vrlo rijetko javlja na našem području, ali dovodi do teškog poremećaja u zgrušavanju krvi te izaziva teška krvarenja, što za posljedicu može imati smrt. Krpelji mogu prenijeti i rikecioze – mogu izazvati i teške oblike bolesti sa smrtonosnim komplikacijama ili lajmsku bolest – oboljenje koje je karakteristično po kožnom prstenastom crvenilu na mjestu ugriza krpelja, a liječi se odgovarajućim antibioticima, tek samo povremeno može izazvati teške upale srca i mozga. Iz Instituta navode da se na području FBiH svake godine registrira manji broj oboljelih od lajmske bolesti. Iako većina ugriza prođe bez zaraze, ipak se može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza. Nužno je, kažu iz Instituta, detaljno provjeravanje kože (posebno dijelove gdje je koža najnježnija, iza vrata, uha, ispod pazuha, prepone, iza koljena), a posebno obratiti pozornost kod pregleda glave male djece, jer se jako često krpelj zakači na taj dio tijela. Epidemiologinja Sonja Giljača u slučaju ujeda krpelja savjetuje građanima da ih ne pokušavaju sami izvaditi, već da potraže stručnu pomoć. Ona dalje navodi kako liječnici vrše nadzor i procjenjuju treba li se i kada osoba s ugrizom krpelja testirati na prisutnost antitijela na bakteriju borelia. Dodaje kako su četiri tjedna najkraće razdoblje kada ima smisla raditi taj test od trenutka ujeda. – Ako se prije toga radi, dobit ćemo lažno negativne rezultate – rekla je Giljača i dodala da se građani s ugrizom krpelja mogu obratiti radi njegovog uklanjanja domu zdravlja gdje imaju karton. Napomenula je da su krpelji aktivni od ranog proljeća do kasne jeseni, tako da ih nema jedino zimi. Kada je riječ o simptomima lajmske bolesti, prvi simptomi mogu se javiti od prvog do 30. dana od uboda, a riječ je o karakterističnom crvenilu na mjestu uboda, koje može biti praćeno i glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, malaksalošću i umorom.

Liječenje i posljedice

Ako se bolest ne liječi, može doći do ukočenosti vrata, privremene paralize mišića lica, jakih glavobolja, problema s kardiovaskularnim sustavom odnosno srčanih problema. Treći stadij ove bolesti do kojeg dolazi ako se ne liječi dovodi do oštećenja živčanog sustava, zglobova i kože i na kraju i do stanja invaliditeta. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima. Za osobe koje su profesionalno izložene ugrizima krpelja zbog čestog boravka u prirodi (šumari, vojnici, planinari, lovci) preporučuje se cijepljenje.

Večernji.ba