Home > BiH > Nijemac iz Hamburga doselio u BiH i otvorio tvrtku

Nijemac iz Hamburga doselio u BiH i otvorio tvrtku

Ovdje ne samo da je otvorio tvrtku i započeo novi život već je i našao mjesto za koje kaže da je odlično za “dočekati starost”.

Za BiznisInfo.ba je ispričao odakle uspješan biznismen iz Njemačke u maloj bh. općini za koju ga, donedavno, nije vezivalo ništa.

“Prije nekoliko godina moja supruga i ja došli smo na ideju da bi bilo lijepo iskustvo upoznati drugačiju kulturu u nekoj stranoj zemlji.  Pri izboru te zemlje imali smo nekoliko kriterija: ne bi trebala biti previše daleko od Njemačke, tako da u slučaju potrebe možemo se vratiti automobilom. Ne bi trebala biti ni previše skupa za život pa smo tako eliminirali Skandinaviju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarsku”, kaže Schlimper na početu razgovora za BiznisInfo.ba.

Tako su se okrenuli prema jugoistočnoj Europi

“Prvo sam razgovarao s prijateljem u Bugarskoj a nakon toga i sa bivšim kolegom iz Bosne i Hercegovine. U to vrijeme, imao sam klijenta koji je želio sagraditi veliku drvenu vilu s više od trideset stanova u sjevernom dijelu Hamburga. U Njemačkoj nije pronašao kompaniju za taj posao, pa sam mu ja predložio da provjeri u Krivaji. Tako da sam imao razlog za svoje prvo poslovno putovanje u BiH. Nakon toga smo moja obitelj i ja došli u BiH na odmor i odlučili ovdje kupiti kuću”, kaže Schlimper.

Njegov prvi dodir sa ovom regijom bio je kasnih devedesetih kada je u njemačkoj mornarici boravio na Jadranskom moru u okviru aktivnosti nadzora na Kosovu. Otada je, kako kaže, pomalo pratio razvoj regije Zapadnog Balkana.

“Međutim u njemačkim medijima nema puno vijesti o ovoj regiji, a ako ima uglavnom to su neke loše vijesti. A BiH je jedna od najbližih zemalja izvan Europske unije. Ima spor ali stabilan ekonomski rast a naročito kako EU pokušava uspostaviti strategiju bližih dobavljača postajaće sve važnija za zapadnoeuropske kompanije. No da budem iskren, glavni razlog je taj da moja obitelj i ja uživamo u prelijepoj prirodi, odlascima na plivanje na Tajanu, brojnim restoranima koji su gotovo uvijek otvoreni i ljudima prijateljski raspoložeim i otvorenog uma”, priča Schlimper.

Ispričao je i kako su izgledali njegovi prvi kontakti sa ljudima iz Bosne i Hercegovine.

“Moj prvi kontakt sa ljudima iz BiH bio je prije pet godina na jednom velikom gradilištu. Tu je bilo oko dvjesto radnika, uglavnom iz istočne Europe. Ja sam bio zadužen za sektor Zdravlje i sigurnost u jednoj kompaniji koja se bavila izolacijom i držao sam trening za nove kolege. Imao sam kolegu koji je rekao da je došao iz Hrvatske zbog prijevoda. Ali kada su došle nove kolege iz Srbije nisam znao što da radim, dok nisam saznao da su ovi jezici skoro isti. Kolege s Balkana zbog ovoga su se stalno šalili sa mnom. Kasnije sam saznao da se radnici iz BiH predstavljaju često kao da su iz Hrvatske te da treba vremena i povjerenja kako biste saznali da su iz BiH. Bilo je uvijek jako lijepo raditi s njima zajedno, nekad mi je trebalo više vremena da prepoznam šalu a zbog toga je za njih to bilo i zabavnije”, prisjeća je Schlimper.

Za Žepče u kojem su kupili kuću, kaže kako je to odlično mjesto za posao jer se nalazi točno između tri najveće industrijske regije – Sarajevo, Banja Luka i Tuzla – no i za obiteljski život jer u gradu imate sve što vam treba i možete stići svugdje bez automobila.

Prvi ugovor

“Kupili smo kuću sa lijepim vrtom, tako da uvijek imamo što raditi. Prošle godine preselili smo korak po korak. Imamo mali kombi i ja sam deset puta išao do Njemačke po sve stvari koje su nam trebale. Od ljeta nismo napuštali BiH. U Njemačkoj sam bio posljednji put u studenom kako bih posjetio neke klijente i pozabavio se dokumentacijom”, priča sagovornik.

U Žepču je osnovao i konzultantsku kompaniju. Trenutno uči jezik i ostvaruje kontakte sa ovdašnjim tvrtkama kako bi izgradio svoju poslovnu mrežu a u svemu mu je velika podrška i Predstavništvo njemačke privrede u Bosni i Hercegovini (AHK).

“Za uspostavljanje poslovnog savjetovanja morate imati osobne kontakte i povjerenje menadžmenta. Za to treba vremena. Trenutno još uvijek imam ugovore sa njemačkim klijentima, no nadam se da ću sljedećeg tjedna  dobiti i ugovor o savjetovanju za malog ali brzorastućeg dobavljača u automobilskoj industriji u ovoj regiji. Bio bi sjajan zadatak podržati ih u izgradnji sustava upravljanja kvalitetom i sigurnosti podataka”, nada se Schlipmer.

Zahvaljujući činjenici da regulative Europske unije utječu sve više na bh. kompanije, pretpostavlja da će biti dovoljno potrebe za konzultantske usluge na polju upravljanja kvalitetom, zdravljem, sigurnosti i okoline u sljedećim godinama.

Sustav upravljanja

“Male i srednje kompanije naročito često pokušavaju što duže poslovati bez sustava  upravljanja. Onda kada klijent zatraži certificiranje a oni samo kopiraju nečiji drugi priručnik, u problemu su. Onda godinama prolaze revizije i popunjavaju masu dokumenata i zbog toga su frustrirani. Sustav upravljanja prilagođen kompaniji može biti podrška u svim oblastima poslovanja  ukoliko regulirate minimum, no minimum kojim ćete obuhvatiti sve što je neophodno, koristeći ciklus planiraj-uradi-provjeri-djeluj (plan-do-check-act). PDCA ciklus je srce harmoniziranih ISO standarda. Kaže da biste trebali misliti o onome što radite unaprijed a onda analizirati rezultate da vidite što možete poboljšati. Dakle nešto sasvim normalno za uspješne kompanije. Ja pomažem kompanijama da uspostave i održavaju sustav upravljanja koji njima odgovara”, priča Schlipmer, dodajući kako je uspostavljanje tvrtke proteklo bez komplikacija i kako je od svih u Žepču imao veliku podršku.

U Njemačkoj, zemlji u koju građani BiH masovno odlaze, reakcije na odluku na ovo putovanje “u obrnutom smjeru” bile su podijeljene.

“U Njemačkoj smo naišli na dvije vrste reakcija. Postoje ljudi koji ne razumiju zašto odlazimo i da za to treba puno hrabrosti. To su ljudi koji uglavnom imaju sigurne poslove povezane sa vladom ili su u mirovini. S druge strane, kao freelance konzultant ja sam u kontaktu sa vlasnicima i menadžerima malih i srednjih poduzeća i naravno sa drugim freelancerima. Oni svi smatraju da je sjajna odluka napustiti Njemačku. Uglavnom smatraju da želimo uštediti na porezima i izbjeći prekomjernu birokraciju Europske unije. Sa mnogima od njih sam još u kontaktu i vrlo su zainteresirani za moje iskustvo ovdje. I mnogi ljudi u BiH su veoma iznenađeni da ni ja ni moja žena nismo Bosanci. Obično našu odluku objašnjavam s osmijehom: “U Njemačkoj ekonomija neće rasti a ovdje ne može više padati. Tako da je dobar trenutak za preseljenje“, šali se Schlimper.

Vrijeme za kavu

Pitali smo ga i šta su najveće razlike u poslovanju kada su u pitanju Njemačka i Bosna i Hercegovina.

“Mislim da nema tako mnogo razlika. Naročito izvozno orijentirane kompanije ovdje rade sa sličnim standardima i mogu biti ponosne na svoju učinkovitost i na svoje proizvode. Razlika je u tome da je u svakoj kompaniji koju sam posjetio ovdje menadžer odvojio vrijeme da popije kavu sa mnom i da smo najmanje pola sata pričali o stvarima koje nemaju veze s poslom. To je nešto što u Njemačkoj nedostaje, čak i sa dugogodišnjim klijentima. Tamo obično imate samo dvije minute osobnog razgovora a onda svako pokušava izgledati kao da mu se žuri”, poredi Schlimper.

Za kraj, kaže da je cijela obitelj jako zadovoljna životom u Žepču.

“Ovdje nam je sjajno! Djeca vole ići u školu a od prošlog tjedna idu i na treninge odbojke ili rukometa. Kad je sunčano igraju se napolju s drugom djecom. To u Njemačkoj više nije čest slučaj. Ovdje nam se sviđaju ljudi, sviđa nam se što u restoranima možete jesti tijekom cijelog dana a ne samo uvečer ili u vrijeme ručka. Sviđa nam se vodopad u spomeniku prirode Tajan. Jedina stvar koja mi nedostaje je točeno pivo. Ako bih mogao nešto promijeniti to bi bio lokal sa buretom Sarajevsko Premium piva”, kaže Schlimper.

U Žepču ostaju najmanje dok djeca završe školu a to znači još dosta godina jer je njihova najmlađa kćerka krenula u školu tek prošle godine. To je bio plan s kojim su došli u BiH no sada Sclimper kaže: “Ovo je veoma dobro mjesto za dočekati starost!”

Večernji list