Najviše plastike u tijelo unosimo vodom, školjkama, solju i pivom

U sklopu manje studije, prve ovog tipa, znanstvenici su otkrili sićušne čestice plastike u uzorcima stolice ljudi iz raznih dijelova Europe. “Studija je potvrdila ono u što smo dugo sumnjali – plastika je dospjela i u ljudski organizam”, rekao je krajem prošle godine za DPA voditelj studije dr. Philipp Schwabl s Medicinskog sveučilišta u Beču. U pilot-studiji znanstvenici su od osam odraslih osoba iz Austrije, Britanije, Finske, Italije, Nizozemske, Poljske, Rusije i Japana zatražili da vode dnevnik o tomu što jedu u sedmodnevnom razdoblju te da im na analizu na kraju daju uzorak stolice.

Provedeno istraživanje

Svi sudionici istraživanje jeli su hranu pakiranu u plastične vrećice, pili su iz plastičnih boca i konzumirali ribu. Nitko od njih nije se deklarirao kao vegetarijanac. “U laboratoriju smo otkrili devet različitih vrsta plastike veličine od 50 do 500 mikrona”, rekla je znanstvenica Bettina Liebmann. Otkriveno je najviše polipropilena i PET-a, odnosno polietilen tereftalata. Schwabl je kazao da su ista testiranja proveli na životinjama te da je kod njih najveća koncentracija plastike zabilježena u crijevima. Podsjetio je da i najmanje čestice mogu stići do krvotoka, limfnog sustava ili jetre te kazao da može prouzročiti oštećenje crijeva i utjecati na to u kolikoj mjeri tijelo upija hranjive tvari. “Prvi put imamo konkretan dokaz da je mikroplastika stigla i u ljudski organizam. Moramo provesti daljnja istraživanja kako bismo ustanovili na koji način ona utječe na zdravlje ljudi”, kazao je Schwabl. Mikroplastiku čine sićušni dijelovi plastike, manji od pet milimetara. Formiraju se kad se veći dijelovi plastike razbiju. Završavaju u oceanima i velikim jezerima, odakle stižu u prehrambeni lanac. Ranije su znanstvenici objavili da su sitne čestice plastike otkrili u morskim plodovima, u jastozima, škampima, tuni te su zaključili da su joj ljudi izloženi najvjerojatnije kroz zagađenu hranu. U prilog navedenom govori i nedavno provedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da tjedno u svoj organizam unosimo prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Analiza provedena na Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike u svoje tijelo. Mjesečno doseže 21 gr, a godišnje naša konzumacija plastike iznosi čak 250 gr. Generalni direktor WWF-a Internationala Marco Lambertini poručio je: “Ovo otkriće trebalo bi probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje. Nema plastika negativan utjecaj samo na oceane, vodene tokove i morski život već je i u svima nama. Nužno je početi djelovati na globalnoj razini i krenuti odmah rješavati ovu krizu.”

Univerzalan problem

Istraživanje ukazuje na širok raspon različitih uzoraka konzumacije plastike. Najveći izvor plastike koju unosimo u tijelo u cijelom svijetu je voda, kako flaširana tako i ona iz slavine, pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije negoli Europe i Indonezije. Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo. Rezultati pokazuju kako je problem plastičnog zagađenja univerzalan i izravno pogađa ljude, zbog čega je još gore što vlade ne pružaju rješenja za sprječavanje dospijevanja plastike u okoliš i naš hranidbeni lanac. Uzimajući u obzir ograničenja početne faze istraživanja, rezultati upućuju na globalni prosjek tjedne konzumacije plastike u iznosu od 5 grama.