Ljeto donosi brojne opasnosti za naš organizam, evo kako se nositi s njima

Stiglo je ljeto, a s njim i vrijeme velikih vrućina i mnogo sunčanih sati. Bez obzira koliko dobro netko podnosi ljetne vrućine, ovo godišnje doba zahtjeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u Elma Kuduzović tvrdi da se to posebno odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, kronične bolesnike, sportaše i radnike na otvorenom. Ljetu se treba znati prilagoditi kako bi izbjegli moguće štetne posljedice koje donosi sa sobom, a slobodno vrijeme iskoristili za opuštanje i oporavak.

– Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u njegove zamke i ne iskoristite sve prednosti na najbolji mogući način. Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti s kojima se suočavate tijekom ljeta. Nekontrolirano izlaganje sunčevim zrakama kao i nekorištenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom – ističe Kuduzović.

Bez obzira na tip kože najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera kao što su da se aktivnosti pokušaju svesti na jutarnje i poslijepodnevne, smanjiti izlaganje suncu od 10 do 17 sati kada je najveći indeks UV zraka.

Također, prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva s najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata te nakon svakog kupanja, navode iz INZ-a. Neophodno je sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme) uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama od 10 do 17 sati, oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima te nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitnim slojem.

Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno, što je otprilike osam čaša). Preporuka je unositi tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju. Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (rad na otvorenome, sportaši…) i uz to su sklone nižem krvnom pritisku, uz običnu vodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da se znojem pojačano gube i elektrolite (magnezij, kalij, natrij i sl.).

– Ako sumnjate da je voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte predug boravak u njoj te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju, a obvezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom – kaže Kuduzović.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestirati crvenilom i svrbežom kože te velikim bolnim otokom. Mjesto uboda važno je održavati čistim kako ne bi došlo do razvoja infekcije. Jako je važno pokušati se suzdržati od češanja kože jer se upravo na taj način najčešće omogući razvoj infekcije zbog ulaska mikroorganizama kroz ranicu nastalu češanjem.

– U slučaju da se pojavi otok stavite hladnu oblogu na mjesto uboda (mokri ručnik ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu) kako bi je smanjili. U slučaju razvoja infekcije ili neke neobične kožne promjene na mjestu uboda, pojave povraćanja ili poteškoće s disanjem javiti se liječniku što prije – kazala je.

Tijekom cijele godine, a osobito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja te bitno utječe na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica. Stručnjaci dodaju da bi u toplim danima trebalo maksimalno pojednostaviti pripremu jela: upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke.

Posebnu pažnju obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom vašeg suđa i pribora za rad s hranom (osobito daska za rezanje mesa), priopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.