Home > BiH > Liječenje u hitnim slučajevima građani BiH ne moraju plaćati u 13 zemalja

Liječenje u hitnim slučajevima građani BiH ne moraju plaćati u 13 zemalja

Državljani Bosne i Hercegovine koji uskoro planiraju putovanje u Austriju, Belgiju, Crnu Goru, Nizozemsku, Hrvatsku, Mađarsku, Makedoniju, Njemačku, Sloveniju, Srbiju, Tursku, Italiju i Luksemburg ne moraju strahovati da će u slučaju da im zatreba liječnička pomoć morati za nju izdvojiti visoke novčane iznose.

Naime, s navedenim državama Bosna i Hercegovina ima zaključen međunarodni sporazum o socijalnom osiguranju. Navedeno podrazumijeva hitno medicinsko zbrinjavanje, a načini njegova ostvarivanja regulirani su federalnim i županijskim pravilnicima o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite za vrijeme boravka u inozemstvu.

Što je sve potrebno
Među ostalim, da bi se ovo pravo moglo ostvariti, potrebno je prije samog polaska na putovanje popuniti određene obrasce u nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja. Riječ je o zahtjevu za izdavanje obrasca za putno osiguranje. Uz navedeni zahtjev, osoba koja putuje treba priložiti potvrdu o ocjeni zdravstvenog stanja iz medicinske ustanove gdje se vodi zdravstveni karton te dopunsku medicinsku dokumentaciju (samo u slučaju kroničnih oboljenja). Ako se pak dogodi da osiguranik plati troškove, a prethodno je izdan obrazac za putno osiguranje, ostvaruje pravo na refundaciju putnih troškova pod uvjetom da se radilo o hitnom medicinskom zbrinjavanju.

– U državama s kojima Bosna i Hercegovina nije sklopila ili nije preuzela ugovore o socijalnom osiguranju, odnosno ugovorima nije riješeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite, osigurana osoba zdravstvenu zaštitu koristi pod uvjetima, na način i u opsegu propisanom odredbama zakona, pravilnika i drugih općih akata zavoda.

Osigurane osobe za vrijeme boravka u inozemstvu mogu koristiti zdravstvenu zaštitu na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja samo u zdravstvenim ustanovama koje su u sustavu javnog zdravstva države na čijem se teritoriju privremeno nalaze. Pod hitnim slučajevima podrazumijevaju se oni kod kojih je bilo nužno pružanje medicinske pomoći u cilju otklanjanja opasnosti za život i zdravlje i koja se nije mogla predvidjeti ni odgoditi do povratka osobe u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u mjesto prebivališta – navodi se, primjerice, u pravilniku o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite za vrijeme boravka u inozemstvu HBŽ-a.

Nadalje stoji kako se hitnim slučajem, u smislu ovog pravilnika, ne smatra slučaj kod kojeg je zdravstvena zaštita bila planirana, odnosno predvidiva, kao što su npr. planirani dijagnostički odnosno terapijski postupci, operativni zahvati, porođaj i slično, odnosno pružanje liječničkih usluga za bolesti od kojih je osoba bolovala prije odlaska u inozemstvo, što utvrđuje nadležno povjerenstvo zavoda. Pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu ostvaruje osigurana osoba pod uvjetom da joj je prije njezina odlaska u inozemstvo utvrđeno da ne boluje od akutnih ili kroničnih bolesti koje zahtijevaju dulje liječenje i stalan nadzor doktora medicine.

Utvrđivanje i ocjenu zdravstvenog stanja osigurane osobe prije odlaska u inozemstvo vrši izabrani obiteljski liječnik ili liječnik primarne zdravstvene zaštite.

Razdoblje do 30 dana
Ocjenu zdravstvenog stanja liječnik primarne zdravstvene zaštite upisuje u obrazac “liječnička potvrda”. – Ako je na obrascu “liječnička potvrda” stanje osigurane osobe ocijenjeno kao stabilno (sposoban za putovanje), nadležni područni ured izdat će osiguranoj osobi odgovarajući dvojezični obrazac, čiji su oblik i sadržaj utvrđeni međunarodnim ugovorom. Ako je na obrascu “liječnička potvrda” stanje osigurane osobe ocijenjeno kao nestabilno (ne preporučuje se putovanje), obrazac se ne može izdati, o čemu će nadležni područni ured na zahtjev osiguranika donijeti pisanu odluku kojom se utvrđuje da osigurana osoba za vrijeme boravka u inozemstvu nema pravo na korištenje zdravstvene zaštite na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja – stoji u spomenutom pravilniku.

Nadalje se navodi da se potvrda može izdati na razdoblje do 30 dana tijekom jedne kalendarske godine. Također, osiguranoj se osobi tijekom kalendarske godine može izdati više potvrda za različite države ugovornice, s tim da razdoblje na koje su potvrde izdane ne može biti dulje od 30 dana.

Večernji list