Kronika korona-statistike u BiH: Kad institucije zakompliciraju život građanima

Priopćavanje dnevnih izvještaja o broju novozaraženih koronavirusom, oporavljenih i umrlih osoba u posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini sve je samo ne jednostavan posao.Komplicirano državno ustrojstvo, nepostojanje jasnih državnih smjernica i organa koji će dirigirati i mjere i poteze uzrokovali su totalni nesrazmjer i nepreglednu situaciju za građane.

Očuvati mentalno zdravlje građana i dati provjerenu sliku stanja Sizifov je posao u poplavi neartikuliranih izvora informacija, koji su često u koliziji i ne odgovaraju činjeničnom stanju. Ovdje ćemo se osvrnuti na kampanjski odnos institucija, gdje svatko za sebe objavljuje svoje informacije ne računajući na posljedice.

Ako ne računamo prvi mjesec ili dva od pojave koronavirusa u Europi, većina zemalja, izuzev BiH, je postepeno uspostavila sistem planskog, jednodnevnog priopćavanja informacija o novozaraženim osobama i trendovima u posljednja 24 sata. Građani se tako naviknu da jednom tokom dana, najčešće poslije 12 ili 13 sati mogu očekivati zbirne podatke za državu i gradove pojedinačno.

U BiH i pred kraj petog mjeseca od prvog slučaja koronavirusa ne postoji nikakav sistem. Ono što postoji je medijska konstrukcija računanja i prezentiranja tih podataka. Tako se od jutra građanima prvo priopćavaju rezultati s Kliničkog centra u Sarajevu, a radi se o podacima za Kanton Sarajevo i još četiri ili pet gradova za koje je KCUS obradio testove. Ta brojka koju saopći KCUS u najvećem broju slučajeva se ne podudara sa službenim podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, koji se priopćavaju u prosjeku dva sata nakon jutarnjeg presjeka KCUS-a.

U međuvremenu, do podne svoje podatke objavljuje entitet Republika Srpska, a nakon njih do 13 sati entitet Federacija BiH na osnovu prikupljenih podataka po kantonima. Rezultati za Brčko distrikt su poznati tek oko 14 sati. Nerijetko se neki novi brojevi pristigli u međuvremenu priopćavaju i u večernjim satima. Građani tako do podne dobiju četiri ili pet posebnih, parcijalnih izvještaja o stanju u posljednja 24 sata. I tako svaki dan.

Posebna je tema činjenica da entitet RS vodi izvještaj za zaražene po gradovima, dok to u FBiH nije slučaj, jer se vodi tek zbirni izvještaj za kantone. U konačnici svaki kanton potom ima i svoj izvještaj i svoju statistiku koja se često ne podudara s onim federalnim podacima. Istina, Ministarstvo civilnih poslova vodi određenu, doduše šturu statistiku koju objavljuju nakon svih ostalih nivoa. Međutim ta statistika podrazumijeva tek ukupan broj zaraženih, oporavljenih i umrlih.

Na početku epidemije koronavirusa u ožujku u BiH je pokrenuta i priča da Koordinaciono tijelo na nivou države rukovodi i objedinjuje sve ključne procese u entitetima. Međutim, to tijelo nikada nije naročito zaživjelo niti je preuzelo ulogu krovnog medijatora, a dobrim dijelom jer se i vođenje statistike o broju zaraženih promatra kao prijenos nadležnosti.

Prezentirajući podatke na takav način, institucije ništa drugo nisu uradile nego zakomplicirale život građana, dodatno ih zbunjujući. To naročito dolazi do izražaja u situaciji kada ogroman broj ljudi ne poštuje preporuke, ignorira naredbe i kada broj novozaraženih konstantno raste.

Korona-statistika je jedan mali indikator koji pokazuje nesnalaženje nadležnih, zbog čega je sve teže ostvarivo i povjerenje građana. I dok jedni cifre o novozaraženima koriste za osobnu svakodnevnu samopromociju, druge zanima entitet ili pojedini kanton. U takvim okolnostima građani BiH imaju najviše dnevnih izvještaja o novozaraženim od svih građana u Europi.

Broj testiranja, čekanje na rezultate testa, proces liječenja i druge teme su dodatni teret koji uz sve navedeno samo dodatno opterećuje, plaši i zbunjuje građane.

Klix.ba