Home > BiH > ”Investicije slabe, tvrtke smanjuju broj radnika, osjeća se recesija i u BiH”

”Investicije slabe, tvrtke smanjuju broj radnika, osjeća se recesija i u BiH”

BiH je, nažalost, nespremna za krizu i vjerojatno će se i ovog puta djelovati stihijski, spašavat će se što se spasiti da, a kad kola krenu nizbrdo, teško je išta spasiti.”Recesija je nastupila, samo je još nitko nije službeno proglasio.” Te riječi obilježile su razgovor s jednim bh. gospodarstvenikom koji je želio ostati anoniman, ali je svjetskog kalibra i desetljećima uspješno posluje na tržištu BiH, Europe i svijeta, piše Večernji list BiH.

S njim smo prokomentirali brojne teme da bismo došli do zaključka s početka teksta. Po mnogočemu se može primijetiti koliko je situacija teška. Dovoljno je pogledati stanje na Sarajevskoj burzi, gdje se primijeti osjetan pad investicija, a nadamo se da na kraju nećemo ovo razdoblje uspoređivati s 2008. godinom, kad je promet pao za 83,8 posto i kad smo bili u najvećoj krizi koju je današnji naraštaj doživio. Međutim, ova sada ne da nije bezazlena nego još jače udara tamo gdje smo najranjiviji. BiH je, nažalost, nespremna za krizu i vjerojatno će se i ovog puta djelovati stihijski, spašavat će se što se spasiti da, a kad kola krenu nizbrdo, teško je išta spasiti.

Delikatna situacija

Sugovornik bez uvijanja situaciju naziva teškom te objašnjava u kojim je oblastima najteže stanje. – Dosta je teško stanje, međutim, to se donekle krije. Drvna industrija snažno je pogođena. Obustavljaju se investicije u BiH. Oni koji još rade okreću se Turskoj ili Hrvatskoj, a u BiH su investicije pale. Svi čekaju neki trenutak, a ne znamo što nas čeka – priča nam sugovornik iz svijeta gospodarstva. Spominjemo mu informaciju o krizi u tvrtkama koje uvelike rade s Njemačkom. Vodeća sila Europe nalazi se u delikatnoj situaciji, prognoze nisu dobre, a to utječe i na poslovanje nekih velikih tvrtki iz BiH. – U jednoj tvornici broj radnika s 500 smanjen je na 200 ljudi. Opet govorim o drvnoj industriji koja je bila okrenuta Njemačkoj zbog sirovina. U toj smo zemlji mi odavde mogli konkurirati, međutim, to je sada jako stalo. Smanjena je potrošnja. Nije kriza obuhvatila sve grane, da se razumijemo, ali pojedinačno neke imaju ogromnih problema. I najviše zabrinjava to što investicije staju. Mi povremeno pročitamo da netko želi investirati ovdje ili investira neki stranac, ali to je jako, jako malo – ističe sugovornik za Večernji list. Nedavno je u BiH održana prva Međunarodna konferencija logistike, a tu je spomenuto i kako je kretanje roba, ljudi i novca u Europi i svijetu značajno ubrzano u odnosu na BiH. Tada su i u Vanjskotrgovinskoj komori istaknuli činjenicu da je Europa tako blizu BiH, a da ovoj zemlji treba više od četiri dana da neke robe dođu na tržište EU. Naš sugovornik ističe da je to dugogodišnji problem. – Stari je to problem i stalno imamo takve slučajeve. Razmišljam čak otvoriti nešto u Hrvatskoj da bih mogao biti prisutan u Europskoj uniji. Što se tiče proizvoda iz moje oblasti, samo ću vam reći, ako ih želim izvesti u EU, da kažem u Hrvatsku jer na tom tržištu radim, onda svaka tvrtka mora kod sebe registrirati taj proizvod.

Ako vi isti proizvod prodajete u pet tvrtki u Hrvatskoj, svaka od njih mora ga registrirati kod sebe. I to je procedura. Onda je jasno zašto tvrtke odustaju i ne žele ići u neke daljnje poslove. Iscrpljuje ta birokracija i to ne traje pet dana, to traje već predugo.

Plus ovo što imamo na granicama – evidentiranje proizvoda u Europskoj uniji za pojedine oblasti mora vršiti svaka tvrtka. To je procedura koju mi ne možemo izbjeći i zato svi priželjkujemo taj put BiH u Europskoj uniji, ali malo to zanima one kojima su puna usta Unije – priča nam sugovornik. Komentirali smo i “Otvoreni Balkan”. – To je ekonomska zona i meni je nejasno kako netko uspijeva uvijek izvući neke političke zaključke iz svega. Meni je bitno da mogu normalno prijeći granicu sa svojim proizvodima.

Meni su dolazili iz Albanije, Sjeverne Makedonije ozbiljni poduzetnici koji žele raditi s BiH, a zasad rade s južnim dijelom Srbije. Oni žele nova tržišta, međutim, kod nas im jednostavno ne ide. Niti ima argumenata onaj tko je protiv ekonomskog ujedinjenja niti kontakata da nam neko novo tržište otvori. Politika kod nas sve diktira. Sada, kad mi vozimo dio robe u Srbiju, moramo je držati u skladištu dok taj uzorak ode u Beogradu, pa prođe 15 dana i tek tada kad dođe potvrda o kvaliteti, proizvod se može pustiti u prodaju. Ljudi ne žele tako poslovati. Mi ne sporimo robama iz Srbije da uđu na naše tržište, a nama se spori i to traje.

Međutim, našu politiku očito nije briga, njih više nema u gospodarstvu, ali i ne sagledavaju situaciju – rezolutan je. Kaže i da BiH nazaduje.

Kolone do gradova

 

– Mi možemo pričati što hoćemo, ali nazadujemo u odnosu na sve ostale zemlje regije. Koliko je već mir, desetljećima, u Hrvatskoj su se gradile ceste, a pogledajte ih kod nas. Subotom u kolonama putujete do srednjobosanskih gradova. Došli smo u tešku situaciju, a oni koji ne rade ganjaju neki optimizam. Istina je da je stanje teško. Mi nazadujemo – zaključio je bh. poduzetnik.

Budućnost se iz ove perspektive ne čini blistavom. Poduzetnici će, zasigurno, tražiti način da se izvuku iz neugodne situacije, međutim, i država se snažno mora uključiti u rješavanje problema jer ovo je maraton koji treba iznijeti do kraja, a u kojem će, očito, svatko biti barem okrznut.

Vecernji list