Home > Magazin > Internet je svijet pretvorio u virtualno globalno selo, a migracije ga učinile stvarnim

Internet je svijet pretvorio u virtualno globalno selo, a migracije ga učinile stvarnim

Virtualni svijet interneta omogućio je, dakle, da četiri od pet stanovnika BiH bude na izvoru informacija i dezinformacija te radi ili studira u bilo kojem dijelu svijeta “na daljinu”

Oko 20 posto kućanstava u Bosni i Hercegovini nema pristup internetu. Podaci iz posljednjeg istraživanja donekle se razlikuju u entitetima, pa tako u FBiH računalo, prijenosno računalo ili pametni telefon nikada nije koristilo 19% osoba, a u RS-u njih čak 27%. Više od 15% stanovništva u FBiH uopće nije imalo priliku koristiti internet, dok je taj broj u RS-u nešto manji – 12%.

Za one koji su dio ove statistike može se reći da nisu zahvaćeni medijskom i tehnološkom globalizacijom. Svi ostali postali su dio globalnog sela. Virtualni svijet interneta omogućio je, dakle, da četiri od pet stanovnika BiH bude na izvoru informacija i dezinformacija te radi ili studira u bilo kojem dijelu svijeta “na daljinu”. Internet je potpuno promijenio doživljaj svijeta i utjecao na migracijske tokove.

U slučaju BiH taj je utjecaj, očito, negativan. Nije da se i prije nije odlazilo iz ove zemlje. Naprotiv, emigracijski valovi proteklih su se 100 godina događali redovito. Iz političkih i ekonomskih razloga stotine tisuća osoba privremeno su ili trajno napuštale rodnu BiH prije i nakon II. svjetskog rata, za vrijeme komunizma, u Domovinskom ratu i poraću. Ljudi odlaze i danas u potrazi za sigurnijim i boljim životom. S prijeratnih četiri, populacija u BiH spala je na manje od tri milijuna stanovnika. Dobro obaviješteni kažu da je riječ o dva milijuna. Od posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. do danas BiH ima oko 100.000 stanovnika manje samo na temelju prirodnog kretanja stanovništva. Kada je o migracijama riječ, BiH godišnje napusti najmanje 25.000 osoba, što je optimistična procjena. Podaci Populacijskog fonda UN-a govore da bi do 2070. broj onih koji žive u BiH mogao pasti na 1,56 milijuna, odnosno, prema pesimističnim procjenama, na 1,2 milijuna.

Kakva je u svemu tome uloga interneta i medijske globalizacije? Iz BiH se, dakle, odlazilo i kada su jedini prozor u svijet bili strogo kontrolirani mediji, u pravilu – jedne novine, jedan TV ili radijski kanal. Tada se odlazilo u nepoznato, oslanjajući se isključivo na sreću ili obećanja rođaka iz inozemstva. Znali su proći mjeseci prije nego što bi obitelj u zemlji doznala preko pisma je li se njihov emigrant snašao i kakva ga je sreća poslužila u novoj domovini. Zahvaljujući internetu danas je sve drukčije i sa stajališta emigracija mnogo lakše. Upisati se na fakultet u inozemstvu, naći posao ili stan u bilo kojoj zemlji danas je moguće a da se ne obavi ni telefonski poziv ili ode na sastanak odnosno odnese neki dokument. Dovoljno je imati računalo, pristup internetu i minimum informatičkog znanja.

Ne čudi onda što se iseljavanje ne smanjuje i što se najavljuje potpuno izumiranje stotina manjih ili većih naselja u BiH. Bezbroj je primjera sela koja su nekada imala po tisuću i više stanovnika, a sad je i do 90% njihovih stanovnika razasuto po svijetu. Njihovo selo danas je cijeli svijet. Komunikacija s preostalim rođacima u BiH jednostavna je i jeftina, stoga se i žal za rodnom grudom lakše i brže prevlada.

Pogrešno bi bilo kriviti globalizaciju ili internet zbog toga što se BiH suočava s demografskim tsunamijem. Loša ekonomska situacija, stalna politička previranja, korupcija i životna neizvjesnost samo su neki od stvarnih krivaca za iseljavanje. Internet je tek olakšao spoznaje i načine za odlazak iz bosanskohercegovačke besperspektivnosti.

No nije samo internet pretvorio svijet u virtualno globalno selo, nego su to stvarnim učinile migracije. Ako je jednom narodu domovina tamo gdje joj je i stanovništvo, onda je svim nacijama domovina cijeli svijet. Što možda ne vrijedi jedino za onih 20 posto (ne)sretnika bez interneta u BiH koji još žive u svom rodnom, a ne globalnom selu.

Večernji list