Hvaljeni kako su pobijedili virus, sad se bore s trećim valom

Donedavno je Hongkong hvaljen zbog načina na koji se borio s pandemijom virusa korona. Međutim, sada ih pogađa ne drugi, već treći val, a stručnjaci kažu da ovo treba da bude upozorenje za cijeli svijet.

Uprkos tome što dijeli granicu s Kinom, u kojoj je zabilježen prvi slučaj virusa korona, Hongkong je uspio da broj infekcija održi niskim i da izbjegne ekstremne blokade koje su uvedene u dijelovima Kine, Evrope i SAD.

Međutim, Hongkong sada pogađa ne drugi, već treći valnfekcije. Vlada je upozorila da je zdravstveni sistem pred kolapsom i upravo su zabilježili rekordan dnevni broj infekcija.

Što je pošlo po zlu i koje lekcije treba da nauče zemlje koje se bore i s pandemijom i ekonomskim sunovratom izazvanim blokadom?

Kako je došlo do trećeg vala?

Prvi slučaj virusa korona Hongkong je zabilježio krajem siječnja, što je dovelo do zabrinutosti i panične kupovine, ali je broj zaraženih ostao relativno nizak i širenje se brzo stavilo pod kontrolu.

Drugi val uslijedio je u ožujku, kada su studenti i stanovnici počeli da se vraćaju iz inozemstva, što je dovelo do skoka u broju uvezenih slučaja.

Hongkong je zbog toga uveo stroge granične kontrole, zabranio nerezidentima ulazak u grad iz inostranstva, a svi koji su se vratili morali su da idu u karantenu na 14 dana.

Čak su uveli i električne narukvice za praćenje onih koji su dolazili i bili sigurni da će ostati kod kuće.

Sve to, zajedno sa raširenom upotrebom maski i mjerama socijalne distance, djelovalo je – Hongkong je nedjeljama bio bez slučaja lokalnog prijenosa i činilo se da se život vraća u normalu.

Kako je onda stigao treći val, koji je doveo do više od 100 novih slučaja devet dana zaredom?

Hongkong je u petak prijavio 121 slučaj virusa korona.

“To je veoma razočaravajuće i frustrirajuće jer je Hongkong imao u velikoj mjeri stvari pod kontrolom”, rekao je Malik Peiris sa katedre za virusologiju na Sveučilištu Hongkong. On vjeruje da postoje dvije mane u sistemu.

Prva, mnogi koji su se vratili odlučili su se za 14-dnevni karantenu kod kuće, umjesto da odu u karantinske kampove.

“Problem je što je bilo i drugih ljudi u kući i oni nisu bili ni pod kakvom restrikcijom, dolazili su i odlazili”, rekao je profesor Peiris.

Međutim, vjeruje da je ozbiljniji problem nastao iz odluke Vlade izuzme nekoliko grupa ljudi iz testiranja i karantena kada su ušli u Hongkong.

Karantina je oslobođeno oko 200.000 ljudi, među kojima su pomorci i osoblje aviona.

Džozef Tang, specijalista i ljekar za zarazne bolesti, izuzeća opisuje kao značajnu “rupu” koja povećava rizik od infekcije, posebno od pomoraca i posada aviona koji su također posjetili turistička mjesta i koristili javni prijevoz.

Vlada je kasnije priznala da je ovo izuzeće krivo za posljednje izbijanje zaraze. Mjere su sada pooštrene, ali ih je teško primijeniti.

Bendžamin Kovling, profesor epidemiologije, rekao je da iskustvo Hongkonga s problemom karantene uskoro bi se moglo dogoditi i u drugim zemljama.

Ukidanje mjera socijalnog distanciranja

Izuzeće od karantene postoji nekoliko mjeseci, ali je treći val stigao tek u srpnju. Profesor vjeruje da je to zbog drugog važnog faktora – mjere socijalnog distanciranja ukinute su u lipnju.

“Dok su te mjere bile na snazi, sistem je mogao da se nosi s virusom, ali kada su one relaksirane uvezene infekcije su se brzo raširile. To je lekcija za sve”, poručio je on.

Krajem juna Vlada je dozvolila javna okupljanja do 50 ljudi, a nakon mjeseci usamljenosti, ljudi su počeli da se viđaju s obitelji i prijateljima. Vlada je rekla da stvari izgledaju dobro i olabavila restrikcije.

Stručnjaci se slažu da ponovno uvođenje mjera socijalne distance već ima efekta i nadaju se da će se Hongkong vratiti na nulu lokalnih infekcija u roku od četiri do šest sedmica.

U ovom trenutku izazov je zaustaviti uvezene infekcije – posebno nakon ukidanja mjera socijalne distance.

To je izazov s kojim će se i druge zemlje suočiti kada budu uspješne u sprječavanju virusa unutar svojih granica, jer “kada dođete do niskog nivoa prijenosa unutar svog stanovništva, neregulirani vanjski unosi mogu dovesti do katastrofe”

Telegraf.rs