Home > BiH > Hrvatska će od 2026. odlagati radioaktivni otpad na granici s BiH

Hrvatska će od 2026. odlagati radioaktivni otpad na granici s BiH

Studija će, ističu, propisati mjere zaštite okoliša kojima se sprječavaju negativni utjecaji prilikom rada skladišta radioaktivnoga otpada. U tijeku je izrada sigurnosnih analiza i idejnog projekta za potrebe ishođenja lokacijske dozvole, a ministarstvu je predan zahtjev za određivanje sadržaja studije utjecaja na okoliš.

Početak izgradnje 2025. godine

Tijekom ožujka proveden je javni postupak određivanja sadržaja studije utjecaja na okoliš, koji uključuje prikupljanje mišljenja i komentara javnosti i nadležnih tijela Hrvatske i BiH. U Ministarstvu je u tijeku analiza zaprimljenih mišljenja, početak izgradnje centra planiraju tijekom 2025. dok je planirani početak rada predviđen za 2026. godinu.

Na lokaciji su završeni istražni radovi i određivanje nultog stanja radioaktivnosti u okolišu, u sklopu kojeg je postavljena mjerna postaja za mjerenje ambijentalne brzine doze. Seizmološke postaje postavljene su na lokaciji centra te na lokacijama Rujevac i Pobrđani i uključene su u hrvatsku mrežu seizmografa i akcelerografa Seizmološke službe RH.Također je osiguran prijenos podataka u realnom vremenu Seizmološkoj službi u Zagrebu i Republičkom hidrometeorološkom servisu u Banjoj Luci.

No, Ministarstvo upozorava kako se “nakon sastanaka s BiH stranom može zaključiti da ne postoji niti najmanja spremnost za dokazivanje da projekt neće imati utjecaja na okoliš, bez obzira što svi stručni argumenti, kao i preliminarni rezultati istražnih radova, ukazuju da ne postoji prekogranični utjecaj tijekom redovnog pogona skladišta”.

Premijer Andrej Plenković je 20. lipnja na zajedničkoj sjednici hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH poručio da će Hrvatska primijeniti najviše sigurnosne standarde pri izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada. Lokacija odlagališta je na “brdovitom, nenaseljenom području na kojemu bi se skladištio nizak i srednji radioaktivni otpad iz NE Krško”, rekao je Plenković.

Ustvrdio je da se radi o otpadu “koji vrlo malo zrači”, poput zaštitne odjeće, rukavica, krpa i sl, a neće se skladištiti istrošeno nuklearno gorivo, koje pripada visokom radioaktivnom otpadu.

Kad bi netko stajao 365 dana, 24 sata ispred zida tog odlagališta, ne bi primio nikakvo zračenje. Ono bi bilo znatno manje od bilo kakvog zračenja za vrijeme leta iz Europe u Ameriku, kazao je Plenković.

Na pitanje o odabiru lokacije odlagališta i blizini granice s BiH, premijer je istaknuo da odluku o tome Hrvatska donosi autonomno. No, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac iz redova SNSD-a najavio je da će tražiti potporu EU za pronalazak nove lokacije odlagališta.

Lokalno stanovništvo nezadovoljno

Košarac smatra da je lokacija odlagališta neprihvatljiva jer će ugroziti zdravlje obližnjeg stanovništva, te je pozvao da se nađe treća lokacija. Rekao je kako ekspertni tim BiH “nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane”, a Slovenija i Mađarska podržavaju bosansko-hercegovačke napore.

Košarac je također zatražio sastanak s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josepom Borrellom kako bi izrazio protivljenje namjeri Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na samoj granici s BiH.

I predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik optužio je Plenkovića da neistinitim tvrdnjama pokušava opravdati gradnju odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i poručio kako će o rješavanju tog pitanja ovisiti budući odnosi BiH i Hrvatske.

Načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina izjavio je Hini da su svi u njegovoj općini protiv zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Dvoru.

Općinsko Vijeće je dva puta reklo da je protiv, građani su rekli da su protiv i ja sam kao načelnik protiv, poručuje Arbutina.

Kaže kako svaki građanin u Dvoru, cijeloj Hrvatskoj i svijetu ima isti stav u vezi zbrinjavanja radioaktivnog otpada, a on osobno smatra da se otpad treba zbrinuti na mjestu nastanka, u Nuklearnoj elektrani (NE) Krško.

Arbutina ističe da su u strategiji razvoja Općine Dvor malo i srednje poduzetništvo, ekološka poljoprivreda i turizam, pa zašto svoj potencijal ne bi iskoristili za ekološke proizvode, koji su skuplji od konvencionalnih.

Iako im obećavaju rentu, Arbutina pita tko će im platiti to što se već osam godina o njihovom području priča kao o mjestu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Tko će kupiti vikendicu pored Une, tko će kupiti zemljište ili ekološki proizvod, ogorčen je načelnik Dvora.

U međuvremenu, u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ne posustaju nego nastavljaju aktivnosti kojima nastoje uvjeriti sve “nevjerne Tome” da centar neće biti štetan za lokalno stanovništvo i okoliš.

Niz preventivnih programa

Prošle godine je u Dvoru otvoren info centar te drugi u Tehničkom muzeju u Zagrebu, provedeno je nekoliko natječaja za nevladine udruge koje djeluju na području Dvora. Fond izdaje mjesečne publikacije o svim novostima vezanim uz uspostavu centra, a završena je i izrada agroekološke studije za područje Dvora.

U suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije u tijeku je provedba niza preventivnih programa za mještane Dvora, kažu u Ministarstvu i najavljuju skoro donošenje Uredbe o naknadi lokalnoj zajednici.

Sve te aktivnosti dio su nastojanja Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško da se poveća prihvatljivost projekta za lokalnu zajednicu. Vjerujemo da će u tom smislu pozitivan korak biti i skoro donošenje Uredbe o naknadi lokalnoj zajednici, ističu u Ministarstvu.

Jabuka