Hrvati su najbolji izvođači jedanaesteraca u svijetu!

 

Dođe li u utakmici Argentine i Hrvatske do raspucavanja jedanaesteraca, pobjednik se zna, barem tako sugerira statistika izvođača s bijele točke koja pokazuje da su Hrvati najbolji u tim najdramatičnijim trenucima utakmice. Vatreni su dosad na svjetskim prvenstvima u četiri utakmice pobjednika odlučivali 11-ercima, a sva četiri puta su slavili.

Protiv Danske i Rusije na SP-u 2018. godine te protiv Japana i Brazila na Svjetskom prvenstvu 2022. I pojedinačna statistika pokazuje da Hrvatska ima vrhunske izvođače jedanaesteraca. Lovro Majer, koji je onako šmekerski, sigurno pogodio protiv Brazila, u karijeri je pogodio svih 13 jedanaesteraca koje je izvodio! Zanimljivo, od tih 13, dvaput je, u dresu Lokomotive, zabio dinamovcu Dominiku Livakoviću.

Drugi najbolji izvođač među vatrenima je Mislav Oršić, koji je realizirao 10 od 11 udaraca s bijele točke (91 posto). Potom slijedi Budimir s 88% (14/16), Livaja s 86% (20 od 23), Modrić s 85% (22 od 26), kao i Petković (35/41) i Kramarić (41/48). Realizaciju iznad 80 posto još imaju i Juranović (83%) te Pašalić (80%). Koliko je to visok postotak, najbolje pokazuje da je prosjek realiziranih jedanaesteraca u Ligi prvaka prošle sezone bio tek 64 posto. Prema statistikama, od 2009. godine do danas prosjek realiziranih 11-eraca u profesionalnom nogometu je 73 posto, dok je u raspucavanjima 11-eraca na ovom SP-u taj postotak dosta manji, iznosi svega 55 posto. S time da su naši iskoristili sedam od osam, promašio je jedino Livaja protiv Japana.  Mnogo se puta čuje uzrečica da su jedanaesterci lutrija, no ta je izreka daleko od istine. Dokazao je to i engleski novinar i zaljubljenik u nogomet Ben Lytletton, koji je u knjizi “12 yards” napisao sve o povijesti, psihologiji i kulturi izvođenja 11-eraca. Njegova je teorija da najbolji nogometaši poput Messija i Ronalda nisu nužno i najbolji izvođači 11-eraca, a kao presudnu stvar u pucanju nakon najstrože kazne označio je psihu i moć suočavanja s pritiskom u trenutku kada te gleda cijeli stadion.

Također, naglašava da je u današnjem nogometu vratarima puno lakše jer zahvaljujući statističarima znaju u koju stranu pojedini igrači češće pucaju.  Da je psiha važna, potvrđuju i riječi bivšeg engleskog nogometaša Matta Le Tissiera, koji je u karijeri promašio samo jedan od 49 penala.

– Nikada mi pucanje 11-eraca nije bilo stresno. Jednostavno bih se došetao do lopte, pucao i to je to. No znam da je puno mojih kolega, pogotovo u reprezentativnom dresu, doživljavalo kao kaznu kada ih je izbornik odredio za pucanje 11-eraca. No to je zbog naših loših iskustava i brojnih ispadanja na 11-erce na velikim natjecanjima – rekao je Le Tissier. Prema službenim podacima Uefe, samo jedan nogometaš u povijesti zabio je sve 11-erce koje je pucao (u obzir su uzeti samo oni koji su pucali barem 20 puta). Taj je nepogrešivi izvođač jedanaesteraca Albanac Ledio Pano, koji je igrajući u albanskoj i grčkoj ligi zabio svih 50 jedanaesteraca.

– Moja je tajna što sam uvijek unaprijed odučio kamo ću pucati i baš nikad nisam pogledao vratara u oči – otkrio je Pano.  Španjolac Ignacios Palacios-Huerta već 20 godina proučava izvođenje 11-eraca i ima više od 3000 stranica dosjea svih najboljih svjetskih igrača. A njegova istraživanja otkrila su sljedeće: najbolje je penal pucati u gornju lijevu ili desnu vratarovu stranu. Najmanje šanse da zabijete 11-erac imate ako pucate po sredini, a loša je opcija i pucati u golmanov donji desni kut. No sve su to samo statistike, a kraljevi 11-eraca poput Le Tissiera ili primjerice Hrvata Ivana Krstanovića se rađaju, njima statistike i savjeti iz knjiga ne trebaju.

– Ja sam uvijek imao taktiku da do zadnjeg čekam golmana pa pucam u drugu stranu. No ima i puno onih koji unaprijed odaberu stranu pa udare što preciznije i jače. To nije loša taktika – kaže Krstanović i zaključuje:  – Ako opet dođe do penala, uvjeren sam da će naši opet pobijediti, jer pucaju jako dobro i samouvjereno. Kod Brazilaca se vidio strah u očima, a kod naših smirenost, to je presudilo.

Pročitajte više na www.vecernji.ba