Granica siromaštva u BiH davno je prijeđena: Povećanje mirovina nedovoljno i za kilogram jabuka

Umirovljenici u Republici Srpskoj (RS) od početka ove godine dobili su veće mirovine za četiri posto. U praksi to znači da će mjesečno dobiti 16 maraka više.

Za najveći broj njih, to im neće popraviti kućni budžet.

Cvijeta je došla na pijacu kako bi uzela malo luka i to da bi ga zasadila.

“Jedva mogu ovu kilu luka uzeti, za lijekove ide sve”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Cvijeta Ris, 80-godišnjakinja iz Banje Luke, koja živi od 400 maraka mirovine, koju je naslijedila od pokojnog supruga.

Prema zakonu, početkom svake godine mirovine se usklađuju sa rastom prosječnih plaća i cijena u entitetu.

Najniža mirovina u RS-u, prema podacima za siječanj, je ona za 15 godina staža, 220 maraka. Najniža za puni radni staž od 40 i više godina iznosi 441 maraka.

Cvijeta kaže da je povećanje “bolje išta nego ništa”, ali dok ode kod doktora – ostane skoro bez cijele mirovine. Samo za jednu kutiju lijekova potroši 120 maraka .

“Računi, dažbine platiti – pa o glavu. Kako penzija dođe, dažbine su na redu i na vratima. Imaš ti djecu, ali kad danas nikom nije… oni imaju svoju djecu. Ja ne mogu ih guliti, kad im ne mogu pomoći, ne mogu od njih tražiti”, kaže Cvijeta.

Slično tvrdi trgovac u mirovini, Miroslav Drinić. Osim mirovine, ovaj 74-godišnjak živi i od 300 maraka (150 eura) kirije za stan koji izdaje.

Od mirovine  – pola ode na lijekove i račune, pa šta ostane.

Novo povećanje mu je, kaže on, dovoljno za dvije kutije cigara, jer je sve poskupilo.

“Imam 626 maraka  i baba ima 320 – dosta je. Može se živjeti sa tim, ali nemamo luksuza. Ne možeš imati auto, ne možeš otići u banju, ako dobiješ banju 15 dana treba ponijeti 300 maraka, popiti kavu, tako nešto. Mirovina realna bi bila negdje oko 1.000 maraka, 1.200, to bi se moglo živjeti. Ovako, nema luksuza”, kaže Drinić.

Troškovi života mnogo više rastu nego naše mirovine, kaže Ljeposava Marković iz Istočnog Sarajeva. Dodaje da bi mirovine trebale pratiti rast cijena.

“Meni moja mirovina, pošto je mala, ne može  biti do kraja mjeseca, i u tom slučaju moja djeca tu priteknu u pomoć, što daju za hranu, što daju za lijekove, što za režije, tako da ja nekako do kraja mjeseca izdržim”, kaže Marković.

U entitetskom Udruženju umirovljenika podsjećaju da je ova populacija u travnju 2021. dobila jednokratnu pomoć od Vlade RS-a, koja se kretala od 50 do 80 maraka..

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja umirovljenika RS-a, kaže da su svjesni da su povećanja malena, naročito za one sa minimalnim primanjima.

“To je za onoga tko ima malu penziju malo i vrlo skromno. Ali sada je jedino toliko moguće. Bilo bi dobro kad bi bilo i 20 posto povećanje, pošto su cijene sada počele  rasti naglo. Jednostavno se ne može sa mirovinama koje su tako male pokriti kućni budžet”, kaže Trifunović za RSE.

Rast u FBiH

Mirovine u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), bi od svibnja  mogle porasti za osam posto.

Rekao je to za RSE predsjednik Saveza udruženja umirovljenika ovog bh. entiteta, Redžo Mehić.

To znači da bi za 197.000 umirovljenika  iz ovog entiteta, koji primaju minimalnu mirovinu od 382 maraka, mirovina porasla za oko 30 maraka.

Umirovljenici  u Federaciji BiH, od kojih mnogi žive ili na kredit ili od pomoći djece, kažu da je svako povećanje dobrodošlo, ali da je ono koje je najavljeno, skromno.

Nermina Mašić iz Sarajeva, koja je mirovinu zaradila u trgovini, preživljava sa 380 maraka. Kaže da joj kćerka pomaže kada može.

Za najavljena povećanja, ističe, da nisu dovoljna, iako je “bolje išta nego ništa”.

“Mislim to je malo, nedovoljno. Šta ćeš ti, za 300 maraka, platim režije, što bi rekla kćerka, mama ostane ti 120, to je nekoliko maraka dnevno, kruh i mlijeko. Šta će? Da mi nije nje, ne bih kupila ni kilu jabuka”, priznaje Nermina.

Sarajlija Miro Marković nije čuo za najavljena povećanja, a ne vjeruje ni da će se desiti. Svoju mirovinu od 382 maraka je zaradio za 30 godina radnog staža u jednoj velikoj bh. kompaniji.

Zbog dugova – kredit

“Digao sam kredit da bih mogao podmiriti osnovne potrebe. Platiti struju, nabralo se dugova, dugovi za smeće, jer je kod mene minimalna mirovina”, rekao je Marković.

Neki umirovljenici, uslijed malih prihoda, rade dodatne poslove da bi preživjeli.

Zlatka Muraja prodaje čajeve na jednoj sarajevskoj pijaci, a od pokojnog muža je naslijedila mirovinu . Bilo kakvo povećanje će joj dobro doći.

“Znači mi mnogo, i meni i za ostali narod. Umirovljenici su, ovo je stvarno žalosno, radili po 40 godina za nekih 300 maraka. A svi bolesni. Tko je u kući nešto će i posijati, ali Tko je u stanu, on ne može preživjeti”, ističe Zlatka.

Izmjene zakona

Na prošlotjednom sastanku predstavnika udruženja umirovljenika iz Federacije BiH sa entitetskim vlastima, dogovoreno je povećanje penzija koje bi trebalo stupiti na snagu 5. svibnja, kada na račune stiže travanjska mirovina.

Mirovine u Federaciji BiH se svake godine 15. travnja povećavaju, u skladu sa rastom potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Tokom prošle godine, nije bilo nikakvog povećanja mirovine, jer zbog pandemije korona virusa BDP nije rastao, što je zakonski preduvjet za njihov porast.

Umirovljenici iz FBiH su se morali oslanjati na jednokratne novčane isplate iz entitetskog budžeta. Posljednja takva pomoć, od 50 maraka, uplaćena im je početkom siječnja.

Redžo Mehić pojašnjava da su oni htjeli da se mirovine povećaju što ranije, ali to nije bilo moguće, između ostalog, zato što Federacija BiH nema usvojen budžet, i na privremenom financiranju je do 31. ožujka.

“Naša želja je bila da idemo sa izvanrednim usklađivanjem. Nažalost, morat ćemo sačekati usklađivanje 15. travnja. To će biti isplaćeno 5. svibnja sa travanjskom penzijom, ali sa primjenom od prvog siječnja”, rekao je Mehić.

U praksi, ovo znači da će u svibnju svi umirovljenici dobiti povećanje od oko osam posto, ali će se ono primijeniti retroaktivno, tako da će im tada biti isplaćeno po dodatnih osam posto  za prva tri mjeseca u godini.

Predložene izmjene Zakona o Federalnom zavodu za mirovinko i invalidsko osiguranje bi mogle značiti i veće mirovine.

Zakon će se naći pred izaslanicima Doma naroda entitetskog parlamenta u četvrtak, 17. veljače , nakon što je tijekom prosinca usvojen u Zastupničkom domu.

Prema tim izmjenama, između ostalog, entitetska Vlada će moći izvanredno povećati mirovine ako je BDP rastao više od tri posto u prethodnih godinu dana, a ne u dvije godine, kako je do sada bilo.

Zakon tretira i pitanje srazmjernih mirovina (primanja umirovljenika koji su uglavnom zbog rata “skupljali” staž u različitim penzionim fondovima). Ukoliko netko prima ovu mirovinu  nižu od minimalne, Vlada će iz budžeta nadomještati iznos koji nedostaje do najniže mirovine.

Mehić očekuje novo povećanje mirovina  do kraja godine.

“Ja sam apolitičan, i ne želim da kažem da će to biti zbog izbora, ali smo dogovorili da bi to trebalo da bude u drugoj polovini godine. Očekujemo tu nekih između četiri i šest posto”, ocijenio je Mehić.

Prema njegovoj računici, tokom 2022. očekuje ukupno povećanje mirovina , čak, do 15 posto.

Međutim, s obzirom na, kako kaže Mehić “nenormalan rast cijena”, a da se 90 posto mirovine  troši za osnovne životne namirnice i komunalne usluge, tražili su od Vlade FBiH da razmatra i druge socijalne mjere.