Home > BiH > Ekološka bitka na državnoj granici truje i političke odnose susjeda

Ekološka bitka na državnoj granici truje i političke odnose susjeda

Međudržavne granice u godinama iza nas uglavnom su bile predmet političkih pa i ekonomskih prijepora, dok su oni koji se tiču očuvanja okoliša uglavnom ostajali po strani ili su tek bili sredstvo za političke i međunacionalne obračune

Najava da bi gigantski kruzer “MS Bollete” početkom listopada ove godine ponovno mogao uploviti u neumski akvatorij izazvala je negodovanje lokalnih vlasti i stanovnika jedinoga grada u BiH s izlazom na more. Baš kao i prošle godine, prosvjeduju jer 238 metara dugo plovilo s više od tisuću putnika u nekoliko će sati, koliko se zadržava u tom “plitkom bazenu”, napraviti više štete nego koristi. Turistički efekti njegova posjeta zanemarivi su u odnosu na ekološke posljedice za more u zaljevu.

Brod pod zastavom Bahama koji je prošlog ljeta omogućio britanskim turistima kratki posjet Neumu ostat će zabilježen kao najveće plovilo koje se ikada našlo u pomorskom akvatoriju BiH i prvi veći brod koji je prošao ispod Pelješkog mosta. On je tada bio koristan jer je razotkrio političke manipulatore koji su tvrdili da se tim mostom zatvara BiH izlaz na more. Iako taj kruzer ne izaziva međudržavni incident između BiH i Hrvatske, ipak je on ekološki problem na morskoj granici.

A međudržavne granice u godinama iza nas uglavnom su bile predmet političkih pa i ekonomskih prijepora, dok su oni koji se tiču očuvanja okoliša uglavnom ostajali po strani ili su tek bili sredstvo za političke i međunacionalne obračune. No, primjer Neuma pokazuje da ekološka pitanja sve više zanimaju javnost i da im se pristupa bez politikantstva. Ekološke bombe posebno su opasne u pograničnom prostoru. Ne samo u ovom dijelu svijeta. Razgrne li se s njih politički ogrtač, problemima koji se tiču zdravlja ljudi i očuvanja okoliša treba pristupati s posebnim senzibilitetom. Tako Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora moraju ozbiljno sagledati sve posljedice gradnje hidroelektrane “Buk Bijela” na Drini jer puno toga ukazuje da bi time bio ugrožen biljni i životinjski svijet. Bila bi stvorena golema akumulacija, čime bi migracija riba bila onemogućena. Ekolozi upozoravaju da bi taj energetski objekt ugrozio i zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i koja je dio Nacionalnog parka Durmitor. Usprkos tomu, Republika Srpska i Srbija odlučne su graditi elektranu.

Južnije, na Trebišnjici, problem izaziva energetski projekt “Gornji horizonti”. Realizira li se, mogao bi ugroziti ekosustav rijeke Neretve, a samim tim i značajnog dijela Hercegovine sve do ušća u more. Nakupine otpada iz susjednih zemalja, Srbije i Crne Gore, stvorile su ekološku katastrofu na Drini kod Višegrada. Ali nije samo problem na rijekama i oko rijeka. Zagađenje zraka od rafinerije u Bosanskom Brodu godinama je stvaralo velike probleme s hrvatske strane granice, građanima Slavonskog Broda i okolice. Tu je i pitanje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Iako nije uz samu granicu, ovaj projekt izaziva prijepore i zabrinutost s bosanskohercegovačke strane.

Svakog ljeta i brojni požari u pograničnom prostoru rezultiraju ekološkim katastrofama. Vatra ne poznaje granice i nikakva administrativna barijera ne sprječava je da nepovratno uništi biljna i životinjska staništa na svom putu. Jednako tako je s poplavama, osobito uz Savu i Drinu. Stoga bi u međudržavnoj komunikaciji trebalo naći učinkovit model suradnje za borbu protiv požara, poplava, otrovnih plinova, bura, oluja… kako granica ne bi bila otežavajući faktor.

 

Ekološka pitanja svakako moraju zauzimati sve veći značaj u prekograničnoj suradnji. Uništimo li okoliš, političke bitke postat će potpuno besmislene jer se neće imati za koga i u čije ime voditi. Zatrovani, toksični odnosi između susjeda prijetnja su prirodi pa i ljudima. Kada bi se oni očistili, onda ni pravi ekološki problemi uz granicu ne bi bili nerješivi.

Vecernji list