Cijene nafte prošloga tjedna znatno pale zbog rizika od recesije

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna znatno pale jer trgovce zabrinjavaju povećani rizici od recesije u nizu gospodarstava, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za ‘crnim zlatom’. Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 6,4 posto, na 91,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,6 posto, na 85,60 dolara. Nakon što su tjedan dana prije skočile više od 10 posto, prošloga su tjedna cijene nafte znatno pale jer su trgovce zabrinule prognoze o mogućoj globalnoj recesiji koja bi značila slabiju potražnju za naftom.

Međunarodni monetarni fond (MMF) prošloga je tjedna u jesenjim prognozama upozorio da će trećina svjetskog gospodarstva vjerojatno zabilježiti pad u ovoj ili idućoj godini zbog pada realnog dohotka i rasta cijena. MMF procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo ove godine porasti za 3,2 posto, dok bi se u idućoj godini rast mogao usporiti na 2,7 posto. U SAD-u, Kini i eurozoni aktivnosti će gotovo stagnirati, procjenjuje MMF. Zbog moguće recesije, Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je prognoze rasta potražnje za naftom u ovoj i sljedećoj godini, nadovezavši se na snižene procjene Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC). ”

Cijene su pritisnule znatno snižene prognoze potražnje (za naftom), u prvom redu u idućoj godini”, kažu analitičari Commerzbanka. Prije 10-ak dana OPEC i njegovi saveznici potaknuli su rast cijena nafte odlukom o smanjenju proizvodnje od studenoga za dva milijuna barela dnevno. IEA objašnjava da neke članice u proteklom razdoblju nisu uspjele realizirati kvote, što znači da će OPEC+ zapravo smanjiti proizvodnju za milijun barela dnevno. Trgovci prate i situaciju u Kini, koja strogim mjerama nastoji suzbiti novi val zaraze covidom-19. Broj zaraženih malen je prema globalnim standardima, ali Kina provodi politiku nulte tolerancije na koronavirus, što koči gospodarske aktivnosti, a time i potražnju za naftom. A usporit će se i rast američkog, najvećeg svjetskog gospodarstva. Jer, inflacija u SAD-u i dalje se kreće oko najviših razina u 40 godina, pa se procjenjuje da će američka središnja banka Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova. Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto, zahvaljujući oporavku gospodarstava od koronakrize, od početka ove godine porasle su gotovo 20 posto, što je ponajviše posljedica rata u Ukrajini.

Pročitajte više na: www.vecernji.ba