Da je iznos potrošačke košarice iz godine u godinu sve veći, pokazuje podatak da jedna prosječna obitelj danas izdvaja čak 1123 KM više u odnosu na njezinu vrijednost 2020. godine. Tada je vrijednost potrošačke košarice iznosila 1840,87 KM, a na prehranu se trošilo 821,45 KM. Razlika između iznosa za hranu u lipnju 2020. godine i proteklog mjeseca je 475,75 KM.
Praktički, vrijednost potrošačke košarice u četiri je godine porasla za jednu prosječnu plaću i radi se o minimalnim troškovima. Međutim, mi se često referiramo na podatke portala specijaliziranog za analizu troškova diljem svijeta, a koji su pouzdani i prema kojima je iznos potrošačke košarice u BiH 3700 KM, i to bez troškova stanarine i kredita. Dakle, prema međunarodnim standardima, toliko jednoj obitelji treba za život, a kada se tome dodaju rate kredita za stan ili kuću, to je onda više od 4000 KM.
Usporedba cijena
Da cijene hrane rastu, pokazuju i posljednji podaci Državne agencije za statistiku. Porast cijena osnovnih životnih namirnica posebno je bio žestok izbijanjem rusko-ukrajinske krize, što je dovelo do velikih potresa i na našem tržištu. Naime, od proljeća 2022. zadesila su nas poskupljenja koja su mnoga kućanstva mogla ispratiti samo tako što su počela štedjeti, čak i na nekim najosnovnijim prehrambenim proizvodima. U ožujku 2024. u odnosu na 2020. brašno je poskupjelo za 48 posto, kruh 63, junetina 61, svinjetina za 50 posto.
Prosječne cijene hrane u Federaciji BiH u lipnju 2020. bile su:
riža glazirana – kilogram 3,56 maraka, kruh polubijeli ili crni 2,52 KM/kg, pšenično brašno – sve vrste 0,92 KM/kg, juneće meso od buta bez kosti 13,39 KM/kg, svježa pastrva 9,95 KM/kg, cijelo pile 4,64 KM/kg, mlijeko u tetrapaku 1,38 KM/litra, tvrdi sir 11,72 KM/kg, kokošja jaja 0,25 KM komad, maslac 22 KM/kg, margarin 4,51 KM/kg, jestivo ulje 2,28 KM/litra, banane 2,23 KM/kg, jabuke 2,16 KM/kg, crni luk 1,47 KM/kg, krumpir 1,22 KM/kg, sitni šećer 1,22 KM/kg, mljevena kava 13,38 KM/kg…Prema službenoj statistici, identična količina ovih namirnica, kada se u obzir uzmu njihove prosječne cijene, u kolovozu 2024. košta oko 150 KM. Za ovu razliku prije tri godine mogli smo, primjerice, kupiti po kilogram junetine s kostima, svinjetine bez kostiju i teletine bez kostiju te svježe pile od barem dva kilograma.
Jasno je da nije riječ o beznačajnom iznosu, odnosno količini mesa koja bi se njome mogla nabaviti. U spomenutom razdoblju cijena kilograma pilećeg filea, tvrdog sira i mortadele veća je za gotovo 5 KM, čajna kobasica je poskupjela za gotovo 7, a suhi svinjski vrat za 8 KM. Junetina bez kosti je u prosjeku skuplja za više od 5, a teletina bez kosti za više od 6 KM po kilogramu. Posebno je otišla cijena maslaca koji je, u usporedbi s razdobljem prije tri godine, trenutačno skuplji za nevjerojatnih 11 KM. Trošak prehrane za četveročlanu obitelj u kolovozu 2021. iznosio je 748, a u istom mjesecu ove godine čak 1182 KM ili za 58 posto više.
Kupovna moć građana konstantno pada. Rast plaća i mirovina ne prati rast cijena. Naime, cijene se približavaju onima u EU, dok su primanja nekoliko puta manja. Ovo potvrđuju i službene statistike. Naime, cijene proizvoda u prošloj godini u BiH iznosile su 85 posto od prosjeka EU-a, pokazuju podaci Eurostata, Ureda EU-a zaduženog za statistiku. Što se tiče razine cijena potrošnih dobara i usluga, Hrvatska bilježi najvišu razinu cijena, koja iznosi 76 posto prosjeka EU-a, dok Srbija i Albanija bilježe razinu cijena od 68 i 66 posto. U BiH je razina cijena 58 posto europskog prosjeka, dok u Sjevernoj Makedoniji iznosi 52 posto.
Od pandemije koronavirusa imamo stalna poskupljenja, posebno osnovnih prehrambenih proizvoda, pa se doista čovjek pita kako ljudi uspijevaju preživjeti – kažu iz udruga potrošača.
Vecernjilist