Znate li što se događa u našem organizmu tijekom pet faza sna?

Spava vam se… sve ste umorniji… Kada vam glava dotakne jastuk mislite da se s vama gase mozak i tijelo?

Nije tako.

Tijekom spavanja u našem tijelu odvija se niz raznoraznih kompliciranih procesa bez kojih bi ujutro bili umorni.

Spavamo u pet faza.

U prve tri faze spavamo laganim snom, u četvrtoj dubljim, a nakon 90 minuta slijedi REM faza u kojoj najdublje sanjamo.

Cijeli ciklus se ponavlja četiri do pet puta tijekom noći. Svaka faza ima svoje značajke, kao što su moždane aktivnosti i dubina spavanja pa je važno da spavamo dovoljno dugo kako bi prošli kroz sve faze sna.

Faza 1: Lagani san

U fazi laganog sna pokušavamo naći savršen položaj spavanja, namjestiti jastuk i ušuškati se u krevet.

U 10 minuta (toliko traje prva faza), možemo zauzeti i do 40 različitih položaja.

Pokreti očiju i tijela se polako usporavaju. Često se desi da se “trgnete” iz sna jer ste sanjali pad.

Moždana aktivnost se smanjuje za 50 posto, a tjelesna temperatura je niža.

Faza 2: Dublji san

U fazi dubljeg sna i dalje smo u laganom snu, ali on postaje “čvršći”.

Ovdje se pokreti očiju zaustavljaju, usporava se rad srca i moždana aktivnost.

Povremeno se javljaju nagli i kratki bljeskovi moždane aktivnost.

Tijelo se priprema za dublji san i tjelesna temperatura je sve niža. U ovoj fazi provedemo otprilke 15 minuta.

Faza 3: Prva faza dubokog sna

U fazi dubokog sna spavamo dubljim snom i teže nas je probuditi. Ovdje nećete doživjeti mijaukanje mačke, ali lavež psa hoćete.

Bljeskovi moždane aktivnosti su sve češći.

Pokreti očiju i rad srca polagano se ubrzavaju.  

Ako se probudite u ovoj fazi moguće je da budete dezorijentirani nekoliko minuta.

Faza 4: Druga faza dubokog sna

U fazi dubokog sna već kucamo na vrata dubljem snu. Probudit će vas jedino susjed s kosilicom.

Ovdje naše tijelo postane toliko aktivno da se čini da smo budniji nego što smo bili.

Dišemo ubrzano, oči se brže pokreću, a mišići postaju nepokretni. Rad srca i krvni tlak se povećavaju.

Faza 3 i 4 su veoma važne kako bi se osjećali svježe nakon buđenja.

Ako prekratko traju nećete imati osjećaj da ste se naspavali.

Može se javiti hodanje u snu i noćni strah u kojem se osoba budi vrišteći. Češće se javlja kod djece.

Faza 5: REM faza

U REM fazu (brzo micanje očiju) ulazimo nakon 90 do 120 minuta od početka spavanja.

Povećava se rad srca, raste krvni tlak, oči se ubrzano kreću lijevo-desno intenzitetom 50 do 60 puta u minuti, a tijelo se paralizira. Zbog toga se ne okrećemo u krevetu.

Moždana aktivnost je najveća.

Tijekom noći je kraća, a pred jutro je najdulja. U njoj obično sanjamo i provedemo oko 25 posto ukupnog vremena spavanja (oko dva sata).  

Osobe koje se bude u REM fazi mogu se sjetiti sna do najmanjih pojedinosti, a oni koji spavaju bez prekida obično se ujutro ničega ne sjećaju.

Iako je REM faza popularna tema u mnogim istraživanjima, znanstvenici je još nisu do kraja shvatili.

Znaju da da je bitna za stvaranje dugoročnih memorija i pretpostavljaju da pomaže u nesvjesnom procesu učenja, kao na primjer kod motoričkih vještina.

Dublje faze (Faze 3 i 4) pomažu kognitivnom učenju i olakšavaju nam rješenja za komplicirane zadatke.

Zanimljive činjenice REM spavanja

  • Buđenje tijekom sna je bila popularna metoda mučenja. Nekad davno najčešća metoda mučenja bila je buđenje zarobljenika svakih sat vremena. Zarobljenici su psihički bili uništeni.
     
  • Istraživanje je dokazalo da su snovi bitni za psihičko zdravlje. Psiholog dr. S. Krypener bavio se terapijom snovima. Proveo je istraživanje u kojem je četiri do pet puta tijekom REM faze budio ispitanike.

    Javljala se zbunjenost i uznemirenost. Istraživanje je trajalo tri dana. Da je bilo dulje ispitanici bi se počeli ponašati nerazumno (na granici za psihijatriju). 
  • Drugu grupu ispitanika je budio nakon REM faze. Javljao se samo umor i dezorijentiranost bez pretjerane nervoze. 

    Dokazao je da snovi održavaju psihičku ravnotežu i da bi čovjek bez njih postao psihički labilan. Bez sanjanja možemo izgubiti kontakt sa stvarnošću i možemo halucinirati.
  • Snovi su ipak prisutni u svih pet faza. Snovi se javljaju i tijekom prvih četiri faza, ali u manjoj mjeri. Više sanjamo realne snove – gdje smo ostavili mobitel, što se desilo tijekom dana, a REM faza te snove “začini”.

Dakle, ako želite ostati zdravi i odmorni dobro se naspavajte.

Opustite um, redovito vježbajte, stvorite ugodnu atmosferu u spavaćoj sobi i navucite zavjese.