Znate li što je: Sindrom prenaprezanja

Sindrom prenaprezanja je krovni termin za niz uvjeta koji uzrokuju nelagodu ili bol u mišićima, zglobovima, tetivama, živcima i mekom tkivu ljudskog tijela.Razvija se kao rezultat brojnih čimbenika kao što je konstantno ponavljanje jednih te istih pokreta, stalnih kontrakcija mišića ili njihovog naprezanja i silovitih pokreta, te se zbog toga sindrom prenaprezanja spominje kao postupni proces ozljede.
Znakovi i simptomi

Simptomi se razvijaju postepeno i pogoršavaju se tijekom vremena, ukoliko se povreda ne liječi. Simptomi se uglavnom javljaju u ramenima, rukama i šakama, laktu i skočnom zglobu, ovisi naravno o vrsti aktivnosti kojom se osoba bavi. Rani simptomi uključuju:

-mišićni nemir
-bolovi
-vrućina ili hladnoća
-stezanje i grčenje mišića
-ukočenost i bockanje

Simptomi mogu biti povezani sa umorom, glavoboljama, tjeskobom i gubitkom koncentracije. Nadalje, ukoliko bol napreduje i nelagoda može postati konstanta, što postepeno dovodi i do gubitka snage mišića, osjećaja pečenja u tkivima i poremećaja spavanja. Postoji mnogo različitih situacija koje mogu upozoravati na prenaprezanje. Tri glavne kategorije su:
1. Lokalizirane upale

Kada su bol i upala u lokaliziranom području lakše je liječiiti i oporavak je obično brz. Primjeri lokalizirane upale uključuju teniski lakat (upala tetive na vanjskom zglobu lakta) i sindrom bolnog ramena (upala tetive oko ramenog zgloba)
2. Kompresijski sindromi

Kada oteklina u mišićima i mekim tkivima pritišće živce, tada je bol široko rasprostranjena, liječenje je sporije a oporavak može potrajati nekoliko tjedana. Primjer je sindrom karpalnog kanala, gdje je medijalni živac podlaktice priklješten na putu kroz ručni zglob.
3. Bolni sindromi

To su puno složeniji uvjeti koji se razvijaju tijekom vremena. Bol je uporna i raširena i često je povezana s emocionalnim simptomima poput depresije i tjeskobe. Liječenje je teško i oporavak traje mjesecima ili godinama. Primjer bolnih sindroma je fibromijalgija – gdje se bolne trigger točke nalaze u mišićima i mekim tkivima.
Uzroci

Postoji niz uzroka sindroma prenaprezanja. Zapravo, svako konstantno ponavljanje sportske ili radne aktivnosti koja uzrokuje aktivaciju mišića i koja će ih održati čvrstima i napetima duže vrijeme može dovesti do razvoja sindroma prenaprezanja. Mišići koriste energetske zalihe dobivene iz krvi i na taj način funkcioniraju. Krv opskrbljuje mišiće preko malih krvnih žila koje kroz njih putuju. Kada su mišići napeti ove krvne žile su tijesne, te usporavaju protok krvi. Ako je protok krvi predugo ograničena, mišići rade neučinkovito. Takvo stanje koristi energiju vrlo brzo, umara mišiće, i dovodi do nakupljanja kiseline i otpadnih proizvoda. To nadalje uzrokuje bol i kočenje mišića, što mu automatski otežava njegov posao.
Čimbenici koji mogu dovesti do razvoja sindroma prenaprezanja uključuju:

-nespretni ili tijesni položaji
-ponavljajući pokreti
-dugotrajna napetost mišića
-loša ergonomija
-loša i nepovoljna pozicija tijela na poslu
Psihosocijalni čimbenici npr.:

-prekomjerna opterećenja,
-rokovi,
-društveni i fizički čimbenici te radno okruženje
Liječenje

Često je vrlo teško dijagnosticirati prenaprezanje. Za liječnika je važno uzeti punu medicinsku povijest i provesti specijalistički pregled. Kada se postavi dijagnoza i kada je identificiran sindrom prenaprezanja, preporučuje se odgovarajući tretman . To najčešće preuzimaju kineziterapeuti i fizioterapeuti.
Liječenje može uključivati:

-odmor od aktivnosti
-promjena radnih navika
-ortostatska korekcija
-fizikalna terapija
-olakšavanja bolova i protuupalni lijekovi
-vježbe i istezanje mišića
-vježbe opuštanja

Dodatni tretmani koji se mogu preporučiti:

– terapija udarnim valom
-masaža
-refleksoterapija

Važno je slijediti protokol koji je konstruiran kao individualni program liječenja kako bi se postigli najbolji rezultati.
Prevencija

Postoji nekoliko koraka koji se mogu poduzeti kako bi se spriječilo prenaprezanje određenih dijelova lokomotornog sustava. Treneri će najbolje znati kako spriječiti pojavu naprezanja a evo par savijeta kako bi vam se olakšao radni dan:

-ergonomska radna stanica tj. prilagođena stolica, pult i okolina u kojoj radite i provodite minimalno 8 sati dnevno.
-organizirati razumnu količinu posla.
-obratiti pozornost na radnu okolinu kao što je npr.: dobra rasvjeta.
-educirati svo osoblje o prevenciji
-koristiti sigurne metode rada
Sljedeći opći čimbenici igraju važnu ulogu u prevenciji sindroma prenaprezanja:

-zaustaviti aktivnost kada se počne osjetćati nelagoda.
-održati ispravan stav tj. držanje tijela
-uzmati redovite i dovoljno duge pauze.
-vježbati pravilno i redovito.
-održavati dobru razinu opće tjelesne pripremljenosti
-održavanje zdrave uravnotežene prehrane.
-upravljanje stresnim situacijama
-ne pušenje
-izbjegavajte dugotrajne, ponavljajuće pokrete ili aktivnosti koje izazivaju nelagodu i bol

Ako se sumnja na sindrom prenaprezanja, važno je potražiti rano liječenje kako bi se spriječilo da stanje napreduje.