ZLATO MAMINO, PONOS TATIN: 80 posto mladih u BiH živi s roditeljima

Dok je odlazak mladih iz zemlje goruća tema u Bosni i Hercegovini, situacija sa onima koji ostaju u državi donosi novi brige.

Podaci kazuju kako sve više mladih u BiH žive s roditeljima, teško se osamostaljuju i pronalaze prvi posao, a većina misli kako ne može ništa promijeniti u državi.

Koliko je BiH izgubila mladih osoba govore podaci popisa stanovništva. Naime, prema popisu iz 2013. u BiH je živjelo 730.850 mladih ljudi starosne dobi od 15 do 30 godina, dok ih je 1991. bilo 1.091.775.

S druge strane, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, našu zemlju je u 2018. napustila više od 21.000 osoba, dok je od 2013. državu napustila 172.101 osoba.

Međutim, statistike o socio-ekonomskom stanju i životnim navikama mladih osoba koje ostaju i žive u BiH nisu toliko česte kao o onima koji napuštaju zemlju.

Iz Agencije za statistiku BiH govore nam kako od popisa stanovništva iz 2013. nemaju nikakve podatke o društvenom statusu mladih u BiH.

“Prema popisu iz 2013., od ukupnog broja osoba starijih od 30 godina i više, 186.090 ih je živjelo sa roditeljima. U to su ubrojene osobe koje žive sa oba roditelja ili samo sa jednim roditeljem”, odgovorili su za sarajevski portal Klix iz Agencije.

U 2018. i 2019. godini 80 posto mladih u BiH žive s roditeljima, kazuju rezultati istraživanja koje su proveli Fakultet političkih nauka u Sarajevu i Fondacija Fridrich Ebert u BiH.

“Da mladi u zemljama Jugoistočne Europe, za razliku od svojih vršnjaka na sjeveru Europe imaju tendenciju produženog ostanka u roditeljskoj kući, potvrđuje podatak da 77,4 posto mladih u BiH živi u roditeljskom domu. Čak 59,9 posto mladih to smatra najjednostavnijim rješenjem, dok 35,8 posto mladih navodi da im financijski razlozi ne dozvoljavaju da žive samostalno”, navodi se u istraživanju.

Mladi stariji od 23 godine, njih oko 58.1 posto, koji žive s roditeljima, najčešće su zaokružili svoje obrazovanje i pri tome je većina nezaposlena, pokazuje istraživanje.

Zanimljiv podatak jeste da se svaka treća mlada osoba u BiH izjašnjava kako bi živjeli samostalno, ukoliko bi im financijske mogućnosti to dozvoljavale. Jedan od zaključaka istraživanja jeste kako mladi u BiH svoju samostalnost odlažu do kasnih dvadesetih godina života.

Visok je postotak onih koji planiraju obiteljski život. Čak 94,6 posto mladih u BiH, prema istraživanju Fridrich Ebert fondacije, svoju budućnost planira u okrilju bračne zajednice. Ovo je ujedno i najveći postotak u regiji s obzirom da Hrvati ili Slovenci ne planiraju bračni život u ovolikoj mjeri.

“Može se zaključiti da su mladi u bosanskohercegovačkom društvu mnogo više naklonjeni braku i obitelji negoli njihovi vršnjaci u susjednim državama”, navodi se u istraživanju. Zanimljiv podatak jeste kako je profil mlade osobe u BiH u 2018. neko tko ima 22 godine i živi u zajednici sa manje od 2.000 stanovnika. Ukoliko ne pohađa fakultet, onda je najčešće nezaposlen ili nezaposlena i ne traži aktivno posao. Prema rezultatima istraživanja, mladi u domaćinstvu imaju svoju sobu i internet konekciju, slobodno vrijeme uglavnom provode u kafićima, ne posjećuju kulturne događaje niti puno putuju.

“Gotovo uopće se ne promovira osamostaljivanje mladih ljudi, naročito onih koji su nezaposleni, i prosječna dob za sklapanje braka i zasnivanje obitelji je u stalnom porastu zbog toga što oni budućnost doživljavaju nesigurnom”, piše u istraživanju.

Više od 40 posto mladih smatra da ima dovoljno novca isključivo za osnovne životne namirnice te odjeću i obuću, dok s druge strane navode da u 85 posto slučajeva imaju barem jedan automobil u domaćinstvu. Svega 10,6 posto mladih smatra da ima dobar životni standard i može sebi priuštiti sve što je potrebno.

Kao jedna od autorica istraživanja “Studija o mladima BiH 2018/2019”, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo, govori kako ovakva istraživanja pokazuju koliko mladi u BiH nemaju povjerenja u državne institucije, kao ni vjeru da mogu nešto mijenjati.

Ukoliko izuzmemo poteškoće u samom funkcioniranju države, Turčilo kao jedan od najvećih “hendikepa” mladih u BiH ističe nekvalitetno provođenje slobodnog vremena, odnosno nedovoljno ulaganje u samog sebe.

“Mladi moraju ulagati u obrazovanje, razne edukacije, učiti strane jezike, pa i koristiti se razmjenama studenata kako bi vidjeli kako je to negdje drugo i kako negdje drugo društvo funkcionira”, kaže Turčilo za Kilx.ba.

Ona u sklopu istraživanja također kaže kako mladi ljudi nisu naviknuti da dovode u pitanje obrazovni proces i sistem te da na njih gledaju kao na nešto što treba uzimati zdravo za gotovo. ”

Kada je riječ o stilu života, čini se da se mladi ugledaju na određene uzore, odnosno na profile osoba koje žive zdravo, dobro se oblače, uživaju u kupovini, dobro su uvezane i stalno održavaju kontakte, a s vremena na vrijeme ne rade ništa, odnosno postaju neaktivni, kako bi se odmorili i oporavili od napora. Mladi ljudi, dakle, nastoje ostvariti ovakav hedonistički stil života radije nego intelektualni i skloniji su korištenju slobodnog vremena da se zabave i posvete samima sebi nego za pomaganje drugima”, navodi Turčilo u istraživanju.

Profesorica ističe i postojanje dvije krajnosti, a to su stil života mladih osoba u manjim sredinama koji su daleko neaktivniji od onih koji žive u većim centrima.

“Pitanje za naše institucije jeste kako spojiti ove dvije kategorije”, dodaje Turčilo.

I dok brojni podaci pokazuju kako je u BiH više od 60 posto nezaposlenih mladih osoba, njih svega pet posto su članovi nekih omladinskih organizacija te šest posto članovi političkih partija.

Na koji način će se institucije na svim razinama vlasti posvetiti radu sa mladima u budućnosti, ostaje da vidimo, ali sigurno je kako veliki utjecaj na odlazak mladih iz zemlje ima razvoj politika o pitanjima mladih. Značajni podaci istraživanja poput “Studija o mladima 2018/2019”, ističu autori, mogu biti od koristi u akademskim analizama, za potrebe planiranja javnih politika i razvoja uopće.