Zbog otvorenog tržišta u BiH se uvozi čak i kruh iz Argentine

Slabiji prinosi voća i povrća u našoj zemlji, u odnosu na isto razdoblje prošle godine posljedica su kiše i leda koji su u velikoj mjeri bili prisutni prije nekoliko mjeseci. Urod šljive je u Modriči, Odžaku, Gradačcu, kažu uzgajivači, gotovo prepolovljen. Loša situacija je i s povrćem, u prvom redu rajčicom, pa u prodaji ako se i nađe domaća rajčica, kilogram na tržnicama iznosi i tri KM. I cijena paprika je do tri KM, šljiva po kilogramu ide i do 1,80 KM, piše Faktor.  

– Do sada je domaće rajčice trebalo biti u neograničenim količinama, međutim, rajčica je tek počela sazrijevati. Kasni u većini krajeva zbog ranijeg hladnog vremena, one velike vlage. Ova godina je po pitanju poljoprivrede katastrofalna! Mali prinosi, kasni sve, a i ovo što prispije je loše kvaliteta, tako da to nije ništa dobro – kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH. 

Nahdet Sulejmen, direktor Opće poljoprivredne zadruge Tarevci kod Modriče u RS-u, koja se primarno bavi uzgojem šljive, kaže da je rod gotovo prepolovljen.- Ma mogu reći da nam je šljiva podbacila u Modriči. U većini slučajeva manje je u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 50, 60, ali i 70 posto. Tako je i u Odžaku, a loše je i u Gradačcu, kraju poznatom po uzgoju šljive. Padao je krupan led u vrijeme cvjetanja i zametanja voćki. Uzgajivaču trešnje u Tarevcima, 70 posto roda je propalo. Morao je plaćati radnike da skidaju trulu trešnju da ne bi stabla oboljela – priča Sulejmen.

Govori da je sve to prouzročio led koji je padao prije nekoliko mjeseci, duže razdoblje kiša.Bićo kaže da građani moraju voditi računa što kupuju.

– Teško u ovom trenutku da itko može reći da mu je domaća rajčica. Ono malo iz Hercegovine što je bilo, to je praktično i prošlo. Kada vam u tržnim centrima kažu da je rajčica domaća, od toga nema ništa. Nema ga u tim količinama. Savjetujem građane da kupuju kod provjerenih proizvođača. Kod nas se sve uvozi. Ako vam kažem da imamo primjera da kruh i pecivo dolazi iz Brazila ili Argentine, možete zamisliti odakle sve ostalo dolazi! Takva je situacija kad vam je tržište otvoreno, kada nije zaštićena domaća proizvodnja – kaže Bićo.  Dodaje kako sve normalne države izdvajaju puno više sredstava za podršku poljoprivrednicima osim naše.  – Radimo sa starom mehanizacijom koja troši puno goriva. Nema radne snage, ljudi odustaju – navodi Bićo.