Za prijevoz migranata od Bileće do Mostara 100 eura

U nelegalno prebacivanje migranata na tzv. Balkanskoj ruti uključuju se već registrirane organizirane krijumčarske grupe i pojedinci koji su bili aktivni u krijumčarenju droge, uglavnom skanka, visokotarifnih roba, kao i oružja, a migracijska sigurnost je u drugoj polovici 2017. bila posebno opterećena pojačanim trendom u pokušajima migranata da se preko teritorija BiH prebacuju u države EU. Time je u znatnoj mjeri osnaženo krijumčarenje, a pri tom su zamijenjene vrste kriminalnih aktivnosti, ocjena je Centra za društvena istraživanja Global Analitika iz Sarajeva, prenosi Radiosarajevo.

“Krijumčarenje migranata postaje unosnije, a po mišljenju krijumčara i manje rizičan kriminal, jer se za prebacivanje migranata npr. od Bileće do Mostara naplaćuje minimalno 100 eura po osobi. U tom krijumčarenju migranti često budu prevareni ili čak opljačkani, što je vrlo teško dokazivo. Prema sadašnjim pokazateljima, ovaj trend korištenja teritorija BiH za kretanje migranata prema državama EU i zapadne Europe će se nastaviti i u 2018. godini, te je na vlastima BiH da u što skorije vrijeme sačine adekvatne multisektoralne planove i mjere na suzbijanju ove pojave”, kaže u razgovoru za Fenu direktorica CDI Global Analitika Anesa Agović.

U tom kontekstu je i urbana sigurnost koju ugrožavaju huliganizam, porodično i maloljetničko nasilje, te razni oblici kriminaliteta kao što su organizirani kriminal i trgovina ljudima.

Sagledavajući izvještaje nadležnih policijskih agencija i međunarodnih organizacija koje prate ova pitanja, evidentno je da ima još dosta prostora za unapređenje rada sigurnosnih struktura, a nema dovoljno suradnje između lokalne zajednice i policije, ocjena je CDI Global Analitika iz Sarajeva, prenosiRadiosarajevo.

Prema istraživanju Global Analitike i drugih organizacija koje se bave temom sigurnosti u zajednici na prostoru BiH, razina urbane sigurnosti u 2017. je bio sličan kao i u 2016. godini, s tim da većina policijskih analiza i izvještaja sačinjenih od kantonalnih i entitetskih MUP-ova, kao i Ministarstva sigurnosti BiH govore da je u 2017. godini zabilježen blagi pad kriminaliteta u odnosu na  godinu prije. Ankete koje su rađene sa građanima na prostoru cijele BiH ipak pokazuju da građani ne vide veliku razliku u odnosu na 2016. godinu, te se generalno ne osjećaju sigurnije.

Anketa Global Analitike koja je rađena u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru, na 550 ispitanika pokazala je da građani na sličan način participiraju opasnosti i sigurnosne prijetnje. Tako je na pitanje da odaberu tri najopasnija elementa urbane sigurnosti u sva tri grada većina građana odgovorila da imaju najveći strah od masovnog nasilja, zatim od organiziranog kriminala, dok se treća stavka razlikuje. U Sarajevu građani smatraju da je od elemenata urbane sigurnosti na trećem mjestu porodično nasilje, u Banja Luci je na trećem mjestu strah od terorizma, dok je u Mostaru na trećem mjestu strah od huliganizma.

“Sa sigurnosnog aspekta posmatrano ogroman je hendikep što BiH nije članica EU, a time ni EUROPOL-a, koji ogromnu pažnju pridaje cyber sigurnosti i zaštiti cyber prostora. Tako članice EUROPOL-a imaju pristup najnovijim informacijama i dostignućima u oblasti zaštite od cyber kriminala. Sigurnosni cyber stručnjaci iz država EU sudjeluju u zajedničkoj obuci, istražnim radnjama, operativnim akcijama, naučnoj suradnji, razmjeni kadrova i drugim aktivnostima. S državne razine u BiH je prepoznat problem cyber sigurnosti, kao i dijelom od strane entitetskih MUP-ova, te se pokušava kroz izradu strategije i drugih politika osigurati prostor za unaprjeđenje ove oblasti, ali je iz navedenih razloga otežano da se prate trendovi i standardi suvremenih država”, prezentira Agović ocjene iz Godišnje analize.

Poseban akcent je CDI Global Analitika u Godišnjoj analizi sigurnosnih dešavanja u BiH, gledano iz ugla civilnog društva, posvetio aktuelnoj problematici nasilnog ekstremizma i radikalizma uz ocjenu da je za razliku od nekih drugih elemenata sa Liste sigurnosnih izazov, problematika nasilnog ekstremizma i radikalizma u startu ozbiljno tretirana, i od strane državnih sigurnosnih struktura BiH, tako i  pravosuđa BiH.

Kako prenosi Radiosarajevo, Agović je upozorila da istraživačka studija, koja je rađena krajem 2017. pokazala je da na radikalizaciju stanja i pojedinaca može utjecati govor mržnje prisutan u medijima i na društvenim mrežama. Posebno je to naglašeno u razdoblju nakon izricanja posljednjih presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu, kada je medijski prostor u BiH i susjednim državama bio totalno zatrovan konstantnim govorom mržnje. „Utrkivanje političara, neprofesionalnih novinara, stranačkih medija i novinara, ali i pojedinaca u tome da iznesu što više uvreda prema drugima, da vrijeđaju vjerske i nacionalne osjećaje je dostiglo zapanjujuću razinu. Nažalost, općoj medijskoj kampanji podlegli su i mladi na društvenim mrežama, te su se mogli vidjeti najgnusnije uvrede i komentari, prizivanje ratne prošlosti, pozivi na nova ubijanja i sl. Navedeni primjer jasno pokazuje, koliko je BiH još uvijek trusno područje, podložno negativnim uticajima, pa čak i uticajima ekstremnih ideologija.“, istaknula je Agović.

Naglašava kako su radikalizacija i samoradikalizacija putem interneta u BiH također moguće pojave, te da je činjenica da online radikalizacije nije posebno tretirana kroz pravnu regulativu u BiH, što je navedeno u istraživačkom radu pod nazivom Online radikalizacija – sigurnosna prijetnja koja opstaje. Ovaj rad je objavljen na Trećoj međunarodnoj konferenciji, koja je organizirana od strane Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.

U razgovoru Mladen Blagovčanin, policijski istražitelj s više od 20 godina iskustva i član ekspertnog tima Global Analitike, naglašava da je posebno važno za adekvatno suprotstavljanje i prevenciju pojave nasilnog ekstremizma i radikalizma, da se tim problemom prevashodno bave stručnjaci.

“To znači angažman profesionalaca sa iskustvom u policijskim i sigurnosnim strukturama, zatim sa iskustvom u socijalnim i zdravstvenim institucijama, te angažman naučnika i neovisnih istraživača. Oni najbolje razumiju opasnosti od radikaliziranog pojedinca ili grupe, jer se time bave na svakodnevnoj osnovi, odlično poznaju podneblje, povijest, ljude, vjerske i druge običaje, te su zato njihove procjene vrlo važne. Angažiranje i drugih profila stručnjaka je takođe neophodno, ali ipak u drugoj fazi kada su više potrebni stručnjaci s teorijskim znanjima, kako bi se razvijala multisektoralna suradnja i provodile planske mjere”, kaže Blagovčanin.

Ekspertni tim Global Analitike sastavljen od stručnjaka iz prakse i naučnika je sačinio Listu sigurnosnih izazova (LSI) za 2017. godinu, koji su specifični za promatranje sigurnosnih pitanja iz perspektive civilnog društva i neovisnih istraživača.

U Godišnjoj analizi su tretirana i pitanja kako su po mišljenju građana i predstavnika civilnog društva, državne nadležne strukture reagirale, kakva je kvaliteta i učinak poduzetih mjera, koliko i kako mogu pomoći zajednica i civilno društvo u dizanju nivoa općte sigurnosti.