U BiH bez posla ostalo 32.000 radnika; U HBŽ nezaposleno 6197 osoba, a zbog epidemije ovaj broj se svakodnevno povećava

Prema dostupnim podacima u Bosni i Hercegovini je, od proglašenja pandemije do danas, bez posla ostalo najmanje 32.000 radnika.

„Ovaj broj sigurno nije potpun je se znatan broj radnika još uvijek nije prijavio na Zavode za zapošljavanje. Razloga je više a jedan od njih je i taj što Zavodi ne rade direktno sa strankama nego se prijave vrše elektroničkom poštom a mnogima ovaj način prijava jednostavno nije dostupan ili nemaju tu mogućnost“, kazala je za pogled.ba izvršna direktorica u Centru za građansku suradnju Livno, Zulka Baljak.

U Hercegbosanskoj županiji je nezaposleno 6 197 osoba, a zbog epidemije koronavirusa ovaj broj se svakodnevno povećava. Javnosti još nisu dostupni podaci iz travnja koji bi trebali donijeti detaljniju sliku posljedica Covida-19 za ekonomske aktivnosti u toj županiji.

„U vremenu stalne gospodarske krize i nezaposlenosti, a danas dodatno i pandemije koronavirusa, krše se osnovna radnička prava. Radnici koji imaju radno mjesto prisiljeni prihvatiti lošije radne uvjete kako bi zadržali posao. Loši gospodarski uvjeti, i bez pandemije koronavirusa, ne mogu biti izgovori za ugrožavanje ili smanjenje prava radnika i daljnje pogoršanje njihovog socijalnog statusa.

Centar za građansku suradnju iz Livna je, u okviru dugoročnog projekta „Zajedno za radnička prava“, okupio sindikate i nevladine organizacije iz 4 županije (jugozapadna BiH), koji čine neformalnu Koaliciju za bolju zaštitu radničkih prava (Koalicija). U okviru navedenog projekta i Koalicije, provedene su brojne aktivnosti radi bolje zaštite prava radnika pojedinaca ali i jačanja sindikalnih organizacija kao kolektivne zaštite i snage radnika.

Situacija vezana za radna prava u cijeloj zemlji nije dobra za radnike niti za sindikate. Radnici sami nemaju snage niti volje da izbore bolji položaj i bolje uvjete rada: uplašeni su, osiromašeni, iskorištavani, ucjenjivani i nezaštićeni“, ističe za pogled.ba Zulka Baljak.

Prema njezinim riječima sindikati u BiH su loše organizirani, podijeljeni i osjetljivi na politički pritisak, često u dosluhu s politikom, nedostaje jednakosti, jedinstva i solidarnosti među njima.

„Sindikati nisu ravnopravni partneri u pregovorima o uvjetima rada od strane poslodavaca i vlasti, što potiče nepovjerenje radnika u njihove kapacitete, političku neovisnost ili utjecaj.

Veoma je malo sindikata u privatnom BH sektoru (u ŽZH i HBŽ nema niti jednoga sindikata u privatnom sektoru). Još uvijek veliki broj radnika radi na crno (20% prema Međunarodnoj organizaciji rada, prema domaćim istraživanjima preko 30%)“, naglašava Zulka Baljak.

Zbog navedenoga radnici masovno odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim ekonomskim, socijalnim ali i političkim uvjetima življenja, što će se nakon prestanka pandemije udvostručiti. 

„U ovakvoj situaciji vlasti/ institucije i poslodavci mogu sustavno kršiti prava radnika (i sindikata) bez sankcija. U HBŽ, ŽZH i HNŽ nema udruženja poslodavaca što onemogućava rad SEV/Socijalno Gospodarskih vijeća, pravičan socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. U HBŽ i ŽZH nema niti jednog sindikata organiziranog u privatnom sektoru.