Tržište nafte opet je turbulentno i cijene bi vrlo brzo mogle radikalno skočiti

Svi koji su očekivali da će nakon prošlotjedne odluke OPEC-a, kartela 14 najvećih proizvođača nafte na svijetu, da poveća proizvodnju, doći do dugotrajnijeg pada cijena nafte, doživjeli su u utorak neočekivani šok. Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će do 4. studenoga sve države, bez iznimke, morati prestati kupovati naftu od Irana. Ako to ne učine, zaprijetio je Washington, SAD će protiv njih uvesti ekonomske i političke sankcije.
Nakon što je uvođenjem protekcionističkih mjera gurnuo svijet do samog ruba trgovinskog rata, Donald Trump pobrinuo se izazvati novi potres na svjetskom tržištu koji definitivno prijeti uništenjem dosadašnjeg globalnog ekonomskog poretka. Samo nekoliko sati nakon što je Trump najavio sankcije državama koje neće obustaviti uvoz nafte iz Irana, došlo je do naglog skoka cijena za visokih 2,1 posto pa je barel nafte skočio sa 73,5 na 76,31 dolar.
Tako je u samo nekoliko dana došlo do rijetko viđenih cjenovnih turbulencija. Nakon odluke OPEC-a u petak, cijena barela nafte pala s 80 na 73 dolara, da bi se već u utorak popela na 76,31 dolara. Svaka promjena cijena od samo jednog dolara donosi dnevno nekome milijarde dolara dobiti ili gubitka.
NADE ZA STABILIZACIJU TRŽIŠTA SADA SU UNIŠTENE
Tako je Trump uništio sve nade da će se napokon cijene nafte stabilizirati te vratiti na nekadašnjih šezdesetak dolara po barelu s kojom je bila zadovoljna većina proizvođača i potrošača. Nema sumnje da je nafta postala najubojitije oružje s kojim Trump želi uništiti ekonomsku stabilnost Irana te tako izazvati rušenje režima u Teheranu. Cijenu te operacije SAD međutim ne želi platiti već ju namjerava prevaliti na leđa svih uvoznika nafte.
Nakon što su se krajem 2016. cijena nafte spustila na 50 pa i 40 dolara po barelu, OPEC je, predvođen Saudijskom Arabijom te uz pomoć Rusije koja nije članica te organizacije, u siječnju 2017. donio odluku o smanjenju proizvodnje za 2 posto ili oko 1,8 milijuna barela dnevno. To je odmah izazvalo potres i poremećaj na svjetskom tržištu jer je potražnja postala puno veća od ponude. Zbog toga je došlo do naglog povećanja cijena nafte za više od 40 posto, pa je ona nedavno dosegnula cijenu od čak 80 dolara po barelu.
SAUDIJSKA ARABIJA I RUSIJA TRAŽE POVEĆANJE DNEVNE PROIZVODNJE
Dodatno je na potražnju i rast cijena utjecalo smanjenje zaliha nafte te gospodarski prosperitet do kojeg je došlo u većini država najvećih uvoznica nafte. Zbog toga su nedavno Rusija i Saudijska Arabija zatražile od OPEC-a povećanje proizvodnje kako bi se zadovoljile sve veće potrebe za naftom.
OPEC-a je u petak donio odluku o povećanju proizvodnju za oko 600.000 barela dnevno, što je bilo znatno manje od očekivanog. Saudijska Arabija predlagala je povećanje proizvodnje od milijun barela dnevno, a Rusija od čak od 1,5 milijun barela dnevno. Povećanju proizvodnje žestoko se usprotivio Iran koji proizvodi oko 2 milijuna barela nafte dnevno što je blizu njegovih maksimalnih kapaciteta pa ne bi mogao iskoristiti dogovor o povećanju proizvodnje. Osim toga iranski državni proračun doživio bi težak udarac zbog niže cijene nafte, a uz to bi zbog povećanja proizvodnje mogao bi ostati bez dijela tržišnog udjela.
OVOGA PUTA, NEMA IZNIMAKA NA SANKCIJE
Stoga je povećanje od 600.000 barela dnevno kompromis između članica OPEC-a i skupine država koje nisu članice kartela. Povećanjem proizvodnje namjerava se nadoknaditi smanjenje proizvodnje u Venezueli i Libije. Taj dogovor doveo je do trenutnog pada cijena nafte, pa kad se očekivao nastavak tog trenda, uslijedio je udar iz Washingtona. Bijela kuća objasnila je da ovaj puta neće biti iznimki kao što je bilo kad je administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame, koja je također uvela sankcije protiv Irana, ali je od njih izuzela dio zemlja velikih uvoznika nafte iz Irana.
Bijela kuća je najavila da će ovaj puta Japan, Indija, Kina, Turska, Južna Koreja bez iznimke također morati obustaviti uvoz iranske nafte. Ta je odluka izazvala veliko nezadovoljstvo u tim državama no malo je vjerojatno da će se neka od njih moći oduprijeti teroru Washingtona premda neće lako naći dovoljno nafte na tržištu. Naime, unatoč odluci OPEC-a da se poveća proizvodnja do toga neće doći ni lako ni brzo.
SAMO SAUDIJSKA ARABIJA MOŽE PODIĆI PROIZVODNJU
Jedino, naime, Saudijska Arabija, de facto vođa OPEC-a i glavni američki saveznik, ima slobodnih kapaciteta za brzo podizanje proizvodnje. U Rusiji, ali i u svim drugim državama velikim proizvođačima nafte, zbog niske cijene nije bilo ulaganja u nove kapacitete niti istraživanja novih izvora, štoviše smanjen je broj bušotina, a i odgođen je cijeli niz investicija tako da trenutno nema kapaciteta za brzo povećanje nafte.
Nitko zapravo ne zna kad bi i koliko Rusija mogla povećati proizvodnju pa je to postalo “kritično pitanje koje utječe na stabilnost globalnih naftnih tržišta”, zaključuje je Matthew Sagers, izvršni direktor na IHS-a. Unatoč agresivnom zalaganju za povećanje proizvodnje procjenjuje se da bi Rusija tek do kraja godine mogla povećati proizvodnju za oko 155.000 barela dnevno. I to tako da Rosneft poveća proizvodnju za oko 100.000 barela dnevno, a Gazprom za oko 34.000 barela dnevno. I sve to tek za šest mjeseci.
DO KRAJA GODINE, NA TRŽIŠTU MANJAK OD 1,5 MILIJUNA BARELA DNEVNO
Saudijska Arabija međutim ima puno veće slobodne kapacitete pa u kratkom roku može povećati proizvodnju za čak 2,5 milijuna barela dnevno. No, ni to neće puno pomoći da se, unatoč povećanja proizvodnje, nadoknadi manjak nafte na tržištu.
Naime, zbog američkih sankcija na tržištu će nedostajati oko 2 milijuna barela nafte dnevno iz Irana, oko 400.000 barela dnevno iz Libije u kojoj su naftni izvori pod stalnim udarom militantnih islamskih fundamentalista te zbog smanjenja proizvodnje u Venezueli za oko 1,5 milijuna barela dnevno do koje su doveli neredi i kriza u toj zemlji.
Zbog svega toga Međunarodna agencija za energetiku očekuje da će do kraja godine na tržištu biti manjak od oko 1,5 milijuna barela dnevno. Što će, dakako, ne samo spriječiti pad cijena nafte, već je vrlo moguće da dođe i do novog rasta cijena. A to će onda povući za sobom i povećanje cijena benzina i nafte u svijetu, pa i u BiH.