Tomislavgrad: U srijedu s radom kreće prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini

Elektroprivreda HZ HB realizirala je veliki, za BiH povijesni projekt. U srijedu se otvara prva vjetroelektrana u BiH i jedna od najvećih na prostoru jugoistočne Europe. O ovom velikom projektu, planovima za nove, aktualnom stanju u poduzeću i poslovanju, ali neizbježno i o cijenama struje, odnosno hoće li biti poskupljenja ili ne, razgovarali smo s generalnim direktorom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar mr. sc.Marinkom Giljom.

U srijedu se u funkciju pušta vjetroelektrana Mesihovina. Kolika je vrijednost toga projekta? 

– Točno, u srijedu stavljamo u pogon prvu vjetroelektranu u BiH. Završen je projekt vjetroelektrane Mesihovina koji je još od početka, od 2006., imao podršku svih razina vlasti – i lokalne zajednice, Općine Tomislavgrad, Vlade Hercegbosanske županije, Vlade FBiH te Vijeća ministara BiH. Njemačka državna banka za razvoj (KfW) je, uz odobrenje i pomoć njemačkoga Ministarstva za međunarodnu gospodarsku suradnju, osigurala 72,000.000 eura kreditinih sredstava, a Vlada SR Njemačke donirala je 1,000.000 eura za taj projekt. Ono što je bilo potrebno za završetak projekta osigurano je iz vlastitih sredstava EP HZ HB. Prema svemu,ukupna vrijednost projekta “VE Mesihovina” iznosi oko 82 milijuna eura.

Riječ je o najvećoj vjetroelektrani u BiH trenutačno. Koliki su njezini kapaciteti, odnosno koliko će se kućanstava moći napajati električnom energijom njezinim stavljanjem u pogon?

– Vjetroelektrana Mesihovina prva je vjetroelektrana u BiH i najveća na području BiH i Republike Hrvatske, ali je i jedna od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Europe. Kao što znate, smještena je u središnjem dijelu općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWhUz prosječnu potrošnju kućanstva od 6000 kWh/god., VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 kućanstava. Moram naglasiti da je izgradnja takva objekta kompleksan posao koji uključje sva područja naše djelatnosti od elektroenergetike, strojarstva do građevine. Tako da smo u okviru toga projekta izgradili dosta dodatnih potrebnih objekata, kao što je priključak pristupnih cesta u dužini od 22 km na magistralnu cestu M 6.1 i platoa za kranove na lokacijama svih vjetroagregata. Izgrađeni su kanali za SN kabele (20 kV) i komunikacijske kabele za povezivanje vjetroagregata VA 1- VA 22 s TS 20/110 kV Gornji Brišnik. Izgrađena je trafostanica 20/110 kV Gornji Brišnik s priključkom na elektroenergetski sustav (DV 110 kV Tomislavgrad – Posušje). Priključak vjetroelektrane na elektroenergetski sustav obavljen je metodom “ulaz-izlaz” presijecanjem postojećega DV 110 kV Tomislavgrad – Posušje i uvođenjem u trafostanicu 20/110 kV Gornji Brišnik. Nakon izgradnje temelja za vjetrogregate početkom studenoga prošle godine, završena je montaža svih 22 vjetroagregata tipa SWT-2.3-108 proizvođača Siemens. Ispitana je oprema i izvršeno je testiranje usklađenosti rada VE Mesihovina sa zahtjevanim tehničkim uvjetima priključenja na mrežu sukladno mrežnom kodeksu i testovima usklađenosti. Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH.

Po Giljinim riječima, Elektroprivreda HZ HB jedino je elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora.

“U našem sustavu je sedam hidroelektrana, a sada imamo i jednu vjetroelektranu. Dakle, korist nam je velika od VE Mesihovina, posebno što izgradnjom svojih proizvodnih kapaciteta smanjujemo uvoz energije, postajemo uspješniji tržišni konkurenti i naravno, iz svojih kapaciteta, osiguravamo kvalitetnu i kontinuiranu isporuku električne energije većem broju svojih kupaca. Prvi smo u BiH koji smo realizirali iskorištenje energije vjetra i na to smo ponosni jer, prateći nove tehnologije, idemo ukorak sa suvremenim energetskim prioritetima čuvajući okoliš i prirodne resurse”, rekao je generalni direktor Elektroprivrede HZ HB.

Gilja je najavio početak izgradnje crpne hidroelektrane Vrilo, koja se, također, nalazi u OpćiniTomislavgrad. Radi se o investiciji od oko 90 miliona eura, a polaganje kamena temeljca očekuje se ovoga ljeta.

Osvrnuo se i na poslovanje Elektroprivrede HZ HB u 2017. godini, kazavši kako je to bila izuzetno loša hidrološka godina, najlošija u historiji preduzeća, no uprkos tome Elektroprivreda HZ HB 2017. završila je godinu s pozitivnim poslovnim rezultatima i ostvarila dobit.

 

Pročitajte više na: www.vecernji.ba