STRUČNJAK ZGROŽEN STRAVIČNOM NESREĆOM KOD VELIKE GORICE: ‘Ovo što je napravio vozač treba kažnjavati zatvorom’

Kazne za pogibeljne prekršaje su preblage, smatra Marušić

Prometni stručnjak Željko Marušić osvrnuo se na jednu od težih prometnih nesreća koje su se dogodile na hrvatskim cestama u posljednje vrijeme.

Podsjetimo, do nesreće je došlo u nedjelju kod Velike Gorice, na raskrižju brzih cesta Ivana Pavla II i Ulice 153. brigade HV-a, kada je vozač Fiat Una prošao kroz crveno svjetlo i sudario se s Mercedesom kojim je upravljao alkoholizirani vozač. U sudaru je smrtno stradala 52-godišnja suvozačica iz Fiata. U nesreći su teško ozlijeđeni vozač i maloljetna putnica.

Stručnjak smatra da na brzim cestama i obilaznicama semaforizirana raskrižja treba mijenjati deniveliranim ili kružnim, treba postaviti integralni videonadzor, ukinuti trošarinu na vozila s pet zvjezdica za sigurnost, prolazak kroz ‘puno’ crveno kažnjavati s 12 kaznenih bodova…

Više faktora uzrokuje crni niz na hrvatskim cestama

Marušić u analizi nesreće na Autoportalu navodi kako se ‘konkretne nesreće tiču četiri od niza uzroka crnog niza na hrvatskim prometnicama:

1. Aktivno nesigurne brze prometnice – nažalost, postaje nacionalni problem što se forsiraju nesigurna prometna rješenja, poput konkretnog (obilaznica Velike Gorice i spojnica na Domovinski most), Vodičke obilaznice, brze ceste Solin – Trogir… Riječ je prometnicama koje omogućavaju velike brzine, a ispresijecane su semaforiziranim raskrižjima. Takva prometna rješenja, koja nažalost pokazuju i stanje u našoj operativnoj prometnoj struci, ‘zovu smrt’. Nema sigurnosne redundancije (rezerve) i pogreška samo jednog vozača, kao u konkretnom slučaju, izaziva tragediju. Umjesto takvog rješenja treba praviti denivelirana raskrižja ili kružne tokove.

Manjak videonadzora

2. Nepostojanje videonadzora umreženog u policijsko-pravosudni sustav, čije su snimke pravovaljan dokaz na sudu generator je nesigurnosti, jer su devijantni vozači svjesni da nekažnjeno mogu raditi najteže prekršaje. Kad bi postojao, kao u gotovo svim prometno razvijenim državama, problematični bi se vozači itekako demotivirali za pravljenje pogibeljnih prekršaja.

3. Stari vozni park – prosječna starost automobila na hrvatskim je cestama blizu 14 godina. Fiat Uno se počeo prodavati 1983., a zbog prenježne limarije ni tada nije bio uzor za pasivnu sigurnost. U Italiji se proizvodio do 1995., a potom u Poljskoj, za ‘tranzicijska tržišta’ do 2002. Da je na njegovu mjestu bio novi auto B-segmenta (niže klase), s pet zvjezdica po Euro NCAP-u, za aktivnu i pasivnu sigurnost, koje uključuju i autonomno kočenje, nesreća se vjerojatno ne bi dogodila. A da se dogodila, posljedice izvjesno ne bi bile tragične. Da je umjesto Mercedes-Benza C-klase serije W204 (serije od 2007. do 2011., prije redizajna), kroz poprečno zeleno svjetlo nailazio novi model W205, s autonomnim kočenjem u seriji, nesreća se, izvjesno, ne bi ni dogodila. Pametni bi sustavi sigurnosti ‘pokrili’ i vozačevu alkoholiziranost i ukočili automobil. Ali, za takva vozila naša država traži četiri vrste poreza, i boga i vraga! Prvi kroz neto prodajnu cijenu (porez na maržu, iz koje se plaćaju režije, plaće, doprinosi, amortizacija objekta i opreme…), drugi je PDV od 25%, jedan od najvećih na svijetu, treći trošarina (PPMV), a četvrti poseban porez na vozila do 10 godina starosti, koji se plaća pri registraciji. Pouka ove nesreće, kao i mnogih do sada: na vozila s pet zvjezdica za sigurnost, po EuroNCAP testu, treba ukinuti trošarinu!

12 negativnih bodova za prolazak kroz crveno

4. Preblage kazne za pogibeljne prekršaje – za prolazak kroz crveno svjetlo, izvan sigurnosnog vremena od 2-3 sekunde (paljenjem crvenog svjetla u poprečnom se smjeru nakon sekunde pali žuto, te nakon dodatne sekunde do dvije zeleno), treba uvesti odredbu o 12 negativnih bodova, koji znače izravno poništenje vozačke dozvole i bezuvjetnu zatvorsku kaznu.

5. Ceste ne opraštaju pogreške – nesreća u kojoj se sinoć, u naselju Šemovec kod Varaždina, nakon udarca u stablo pri izlijetanju doslovce prepolovio Volkswagen Passata B5, koji se proizvodio od 1996. do 2000., (vozač je teško ozlijeđen), ‘špranca’ je po kojoj su proteklih godina poginuli deseci osoba. Kao što je propisano programom EuroRAP, po uzoru na uređene zemlje EU-a, u okolini prometnica treba početi uklanjati ili odgovarajućim ogradama zaštititi sve krute objekte (stabla, stupove, zidove, mostiće…), zbog kojih je svako izlijetanje s ceste potencijalna tragedija’, zaključio je Marušić.