Samo međunarodni pritisak može potaknuti rješenje u BiH

Dolazak predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera u BiH krajem veljače označen je kao novi rok za politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona. Iako će službeno glavni razlog posjeta biti europski put BiH i predaja odgovora na upitnik Europske komisije, pitanje izbornog zakonodavstva teško će se zaobići za vrijeme Junckerova boravka u Sarajevu.

Puno pitanja

Jasno je kako se Bruxelles konačno aktivnije uključio u pokušaje da se riješi pitanje provedbe presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića i omogući provedba izbornih rezultata u listopadu. Dugo je unutar međunarodne zajednice vladao apatičan odnos prema ovom problemu koji je očito bio podcijenjen.

Tek od početka ove godine primjetan je aktivniji angažman Europske unije, ali i Sjedinjenih Američkih Država o ovom pitanju. Već je obznanjeno kako strani stručnjaci, uz pokroviteljstvo EU-a i SAD-a, nastoje pomoći bosanskohercegovačkim političkim akterima da dođu do kompromisnog rješenja.

To je prilično težak posao u situaciji kada značajnom broju onih koji sudjeluju u donošenju političkih odluka u BiH uopće nije stalo da se postigne dogovor. Mnogo je onih kojima odgovara status quo, čak i u situaciji kada je dio Izbornog zakona potpuno stavljen izvan snage. Nadaju se nekom ad hoc ili prijelaznom rješenju pod pritiskom potrebe da se provedu izborni rezultati.

Uvjereni su da će, za njih, takvo rješenje biti povoljnije od ozbiljne izborne reforme i stvarne provedbe presude Ustavnog suda BiH.

‘Briga za Hrvate’

To što su sve probošnjačke stranke jedinstvene u ovom stavu trebao bi biti jasan znak i međunarodnoj zajednici što se krije iza svega.

Navodna briga za diskriminaciju Hrvata na prostorima gdje su manjima potpuno je licemjerna ako se zna da su upravo zahvaljujući strankama koje vladaju (SDA), ili su vladale (SDP), u Sarajevskoj, Tuzlanskoj, Unsko-sanskoj i Bosanskopodrinjskoj županiji Hrvati potpuno isključeni iz procesa odlučivanja i upravljanja te da se suočavaju s diskriminacijom pri zapošljavanju i ostvarivanju drugih prava.

Iako stalno poručuju kako neće nametati rješenja te kako je ovo zadaća za domaće političare, EU i SAD su sigurno svjesni da bez pomoći i pritiska izvana nije realno očekivati unutarnji konsenzus o izmjenama Izbornog zakona koji bi omogućio normalnu provedbu izbornih rezultata.

Upravo o tom angažmanu ovisi i s kakvim će vijestima i u kakvom ambijentu bh. čelnici dočekati predsjednika Europske komisije krajem ovog mjesec.
vecernji.ba