Reumatoidni artritis: 12 znakova na koje trebaš obratiti pažnju

Reumatoidni artritis je kronična, upalna, sistemska autoimuna bolest koja obično pogađa osobe srednje životne dobi, ali mogu oboljeti i tinejdžeri i mladi. Neliječen, može dovesti do značajnih oštećenja funkcije zglobova te životni vijek bolesnika skratiti i do 18 godina.

Polovica bolesnika izgubi radnu sposobnost tijekom deset godina od postavljanja dijagnoze bolesti. U Hrvatskoj od reumatoidnog artritisa pati približno 45 tisuća osoba. Reumatoidni artritis češći je u žena nego muškaraca u odnosu 3:1. Iako se najčešće razvija u dobi od 30 do 60 godina, učestalost raste sa starenjem. Rizik je povećan u obiteljima s povijesti reumatoidnog artritisa.

“Kod mlađih osoba natečeni i kruti zglobovi mogu biti znak reumatoidnog artritisa (RA), dok starije osobe često svoje probleme sa zglobovima znaju pripisati artritisu. Ali ono što mnogi ljudi ne znaju je činjenica da postoji nekoliko vrsta artritisa. Ako bolovi u zglobovima traju dulje od šest tjedana to je razlog za posjetu liječniku”, kaže dr. Vivian Bykerk, reumatologinja iz New Yorka.

“Reumatoidni artritis je autoimuna bolest, što znači da može nastati iz bilo kojeg razloga – vjerojatno neka kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika ili čak hormonalnih promjena i kod oslabljenog imuniteta. Kod oboljele osobe bijela krvna zrnca (stanice imunološkog sustava) čija je osnovna uloga zaštita organizma od zaraznih bolesti i stranih tvari napadaju zdravo tkivo oko zglobova. Taj proces uzrokuje upalu zglobova i kasnije bolove te simptome”, kaže dr. Bykerk.

 | Author: Guliver/ShutterstockGuliver/Shutterstock

“Simptomi RA mogu se pojavljivati i nestajati, što može otežati, barem u početku da osoba shvatiti što joj tijelo poručuje. Bolest može  započeti s boli u ramenu ili drugim zglobovima i trajati nekoliko tjedana pa onda nestati, i opet se iznenada pojaviti nakon nekog vremena. Karakterističan simptom reumatoidnog artritisa je jutarnja ukočenost koja traje najmanje pola sata”, kaže dr. Bykerk.

Simptomi na koje treba odmah reagirati

Bol u zglobovima – bol je rani simptom reumatoidnog artritisa. Često počinje u malim zglobovima prstiju, zglobovima (ramena, koljena, kukovi) i gležnjevima. Bol je često simetrična, ali može biti žešća na jednoj strani, ovisno o tome koja se ruka češće koristi.
Kod RA bol može biti konstantna ili povremena, lokalizirana ili široko rasprostranjen. Bol je važan simptom kod dijagnosticiranja RA.

Krutost zglobova – krutost koja traje pola sata ili više klasični je znak reumatoidnog artritisa, uglavnom, iako nije pravilo ta krutost se javlja odmah nakon buđenja. Kod nekih pacijenata jutarnja se ukočenost smanjuje tijekom dana, a zatim ponovno počinje navečer. Čak i dugo sjedenje može uzrokovati da se zglobovi ukoče.

 | Author: Guliver/ShutterstockGuliver/Shutterstock

Otečenost – osoba ima dojam natečenosti puno prije nego što to postane vidljivo drugim ljudima. Zahvaćeni zglobovi se povećavaju i brzo deformiraju. Zglobovi mogu ostati u jednom položaju, prsti se primiču prema malom prstu što mijenja položaj tetiva. . Oteklina ručnog zgloba može uzrokovati sindrom karpalnog tunela.

Čvorići na zglobovima – oko 30 do 40 posto ljudi s reumatoidnim artritisom imaju tvrde izbočine (čvoriće, nodule) točno ispod kože u blizini zahvaćenog zgloba.

Toplina u zglobovima – ponekad su upaljeni zglobovi topli na dodir. Ako je zglob topliji od kože nad obližnjom kosti to može biti znak RA.

Disfunkcija – RA može ometati svakodnevne aktivnosti poput rezanja kruha, otvaranja kutije žitarica ili rada na tipkovnici. Ako su zahvaćena koljena, osoba može imati poteškoće prilikom penjanja uz stepenice.

Umor – gotovo svi oboljeli od RA osjećaju umor, koji je uobičajen simptom mnogih autoimunih stanja. Dobra vijest je što se umor smanjuje kada se bolest stavi pod kontrolu.

Gubitak mišića – je ozbiljna komplikacija RA. Kada su istraživači sa Sveučilišta u Pennsylvaniji ispitali CT, otkrili su “značajne deficite u mišićnoj masi i gustoći mišića” kod osoba s RA u usporedbi sa zdravim pojedincima. Ako, primijetiš gubitak mišićne mase ili značajno smanjenje snage, važno je obavijestiti liječnika. Dr. Bykerk kaže da gubitak mišića može utjecati na pacijente s RA u roku od godine dana od razvoja stanja.

Zena-Depresija | Author: ThinkstockThinkstock

Depresija – i kronični stanja obično idu ruku pod ruku, a reumatoidni artritis nije iznimka. U stvari, studije ukazuju da je depresija dva do četiri puta češća kod pacijenata s RA nego kod opće populacija. No, za razliku od nekih drugih uvjeta, depresija je specifična za rani simptom RA, a ne nešto što se razvija zbog problema sa zdravljem.

Iritacija očiju ili usta – ponekad ljudi s reumatoidnim artritisom razvijaju simptome nekog drugog autoimunog stanja zvanog Sjogrenov sindrom, koji napada žlijezdu slinovnicu. U osoba s RA, poznato je kao sekundarni Sjogrenov sindrom. Osim klasičnih simptoma RA, osobe sa sekundarnim Sjögrenovim sindromom mogu doživjeti upalu suznih te i žlijezda slinovnica. To može uzrokovati suhoću usta i očiju, kaže dr. Shlotzhauer. Ali, to je mnogo manje ozbiljno od primarnog Sjogrenova sindroma.

Oštećenja živaca, kože ili organa – RA može uzrokovati srednje povišenu tjelesnu temperaturu i ponekad upalu krvnih žila (vaskulitis) koja dovodi do oštećenja živaca i kože potkoljenice (ulcer). Upala ovojnice pluća (pleuritis), srca (perikarditis) može uzrokovati bol u prsnom košu, otežano disanje i poremetiti rad srca. RA također može potaknuti razvoj metaboličkog sindroma: povišeni krvni tlak, povišeni šećer u krvi i abnormalne razine kolesterola – koje povećavaju rizik od moždanog udara, dijabetesa i bolesti srca.

Visoka tjelesna temperatura – Stillova bolest je oblik reumatoidnog artritisa u kojem je visoka tjelesna temperatura prvi simptom.

Liječenje

Ne postoji lijek za RA, ali postoje lijekovi i strategije za ublažavanje simptoma koji se odnose na dugoročno smanjenje upalnog procesa, sprečavanje oštećenja kostiju i ligamenata zglobova, očuvanje pokretljivosti. Važno je da se oboljeli kod prve pojave simptoma odmah obrati liječniku jer su prognoze za tretiranje znatno bolje. Za liječenje se koriste nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, uglavnom za ublažavanje bolova, zatim antireumatici polaganog djelovanja kod pacijenata s umjerenim do teškim RA. Koriste se kortikosteroidi koji smanjuju upalu i usporavaju oštećenja zglobova.

Kortikosteroidi mogu poboljšati stanje, ali ako se primjenjuju više mjeseci ili godina, mogu izgubiti na učinkovitosti i izazvati ozbiljne nuspojave. Ostali lijekovi koji se koriste su imunosupresivi i blokatori faktora tumorske nekroze. Ovi preparati mogu uzrokovati teške nuspojave, kao što su povećana osjetljivost na infekcije i oboljenja.

 | Author: Guliver/ShutterstockGuliver/Shutterstock
Biološki lijekovi pripadaju novoj skupini lijekova i razvijeni su za čitav niz bolesti. Preparati se proizvode pomoću rekombinantne tehnologije (genetičko inženjerstvo) i učinkovite su u poticanju ili inhibiciji djelovanja prirodnih spojeva. Proizvode se u živim stanicama primjenom rekombinantne tehnologije. Biološki lijekovi se obično injiciraju parenteralno, budući da bi se u suprotnom (oralna primjena) bjelančevine od kojih se sastoje razgradile prilikom prolaska kroz želudac. Biološki lijekovi predstavljaju novu mogućnost liječenja bolesnika s reumatskim bolestima, koji ne reagiraju na uobičajene lijekove i metode.

Oboljelima se uz lijekove preporučuje i promijene načina života, pod čim se podrazumijeva: redovita tjelovježba, kontrola težine, zdrava prehrana, tehnike opuštanja i uzimanje preporučenih lijekova.

Izvori za tekst: MSD Medicinski priručnik za pacijente, Prevention. com, Health.com, arhiva Zdrave Krave