Papa Franjo iz naziva vatikanskog arhiva uklanja riječ ‘tajni’ i 2. ožujka 2020. otvara ga javnosti

Iz naziva Tajni vatikanski arhiv uklanja se riječ “tajni” koju se zamjenjuje s “papinski” (apostolski), odlučio je papa Franjo odlukom koju je potpisao 22. listopada, a čiji je sadržaj sada objavljen. Zapravo arhiv nije tajan i njime se mogu služiti znanstvenici iz cijelog svijeta, izraz je bio “pogrešno” preveden.

Papa Franjo želi da i ta riječ koja označava netransparentnost bude uklonjena jer želi da sve u Vatikanu bude transparentno. U nekim krugovima, pa i određene visoke kulturne razine, izraz “tajni” stvara predrasude da se nešto prikriva, da postoje neki dokumenti rezervirani samo za odabrane, piše Franjo u motu proprio, a riječ je o arhivu starom više od 400 godina koji je dragocjen za kulturu i povijest cijelog svijeta.

Latinski izraz “Secretum”, koji je na talijanski preveden kao “segreto” (tajni), pa tako i na ostale jezike, zapravo je trebao značiti “privatni”, odnosno rezerviran za papu. Zbog toga će se nazivati “papinski”. U pismu mutu proprio papa Franjo piše kako je “Archivum secretum” kada ga je papa Pavao V. utemeljio 1612. godine bio zapravo “privatni, odvojeni, rezervirani” papinski arhiv. Izraz “secretum” generirao je razne negativne konotacije, pa i među znanstvenicima. A svake godine oko 1500 znanstvenika iz 60 zemalja dolazi pregledavati dokumente u tom arhivu koji ima 85 kilometara duge stalaže pune spisa. U njemu su pohranjeni povijesni dokumenti od VIII. stoljeća do danas kako javnih ustanova tako i privatnih subjekata. Papa Leon XIII. 1881. otvorio je vrata arhiva znanstvenicima i od tada je postao jedno od najvažnijih središta za povijesna izučavanja.

Njemački filozof i matematičar Gottfried Wilhelm von Leibniz 1702. godine napisao je kako bi se taj arhiv mogao smatrati središnjim europskim (quod quodam mondo totius Europae commune Archivum censeri debet). Od iduće godine, odnosno od 2. ožujka 2020., bit će otvoreni za izučavanje i dokumenti vezani uz pontifikat Pia XII., koji je bio papa tijekom Drugog svjetskog rata, odnosno od 1939. do 1958., i kojeg neki optužuju da nije dovoljno učinio za spas Židova od nacifašističkog proganjanja. Dakle, Pio XII. i Stepinca je proglasio kardinalom pa će se možda i vezano za tu njegovu odluku pronaći neki novi dokument. Papa Franjo u ožujku ove godine donio je odluku o otvaranju arhiva s dokumentima o Piju XII. na 80. godišnjicu izbora Pacellija za papu te kazao kako se “crkva ne plaši povijesti” i s velikim povjerenjem će biti otvoreni i ti dokumenti.

Papa Ivan Pavao II. je 2004. omogućio korištenje dijela dokumenata koji su se odnosili na ratne zatvorenike u razdoblju od 1939. do 1947. (oko 2,1 milijun kartica s imenima vojnih i civilnih zatvorenika).

Vecernji.ba