Ništa od Europske unije

Europska unija zbog svojih internih problema i sporosti reformi u zemljama kandidatima sve je bliže odluci u kojoj bi proces proširenja mogao biti zamijenjen procesom partnerstva sa zemljama zapadnog Balkana, objavile su Nezavisne novine.

Prevarena Makedonija

O tome sve češće, ne samo da pišu europski i američki mediji, već sve otvorenije govore i sami europski dužnosnici, koji su o ovoj temi proteklih godina s bh. novinarima razgovarali, ali neslužbeno. Naime, kod europskih dužnosnika postoji opravdana zabrinutost da bi javno priznanje da EU u ovom trenutku nije spremna na proširenje dovelo do zaustavljanja i ovo malo reformi koje se provode.

U subotu je američki medij CNS News nakon razgovora s nekoliko europskih dužnosnika također zaključio da je europska perspektiva zapadnog Balkana sve neizvjesnija.

Oni navode primjer Sjeverne Makedonije, kojoj je EU eksplicitno obećala nastavak proširenja ako se sa Grčkom dogovori o osjetljivom pitanju imena te zemlje. Kad je to učinjeno, kako ističe CNS, EU nije ispunila svoj dio obećanja. ”Čak i nakon dogovora o imenu, zemlja je suočena s novim preprekama, baš kao i ostale zemlje zapadnog Balkana koje teže članstvu, jer EU blok sve češće poziva na usporavanje procesa proširenja”, ističu oni.

(Ne)moćna Merkel

Kao primjer kako to izgleda u praksi, podsjećaju na nedavno završeni summit u Poljskoj, koji je dio Berlinskog procesa, gdje je jasno pokazano da su Francuska i Nizozemska protiv, a citirane su i riječi Emanuela Macrona, predsjednika Francuske, da je protiv svake forme proširenja dok se EU ne reformira.

Iako je Angela Merkel, moćna njemačka kancelarka, kako piše CNS, tvrdila da proširenje treba biti strateško opredjeljenje EU, ni ona ne može ovu ideju progurati kroz europske procese odlučivanja. S tim se slaže i Tanja Topić, analitičarka iz Banja Luke i poznavatelj njemačke i europske političke scene i odnosa.

”Njemačka jeste snažna i utjecajna, ali svakako to nije dovoljno, jer mora imati više onih koji su uz nju i koji podržavaju proširenje. U tom smislu bit će potrebna konsolidacija više aktera, a ne samo jedne utjecajne članice”, kaže Topić. Dodaje da zagovaračima europskog proširenja unutar EU nikako ne idu na ruku političke elite u BiH i na Balkanu koje ne čine ništa ili čine vrlo malo da se provedu potrebne reforme. S tim se slaže i Srećko Latal, politički analitičar iz Sarajeva, i za Nezavisne upozorava kako se u BiH više nitko ne brine zbog toga što vlast nije formirana ni skoro deset mjeseci od održavanja izbora.

Suradnja umjesto širenja

I on se slaže s ovim najavama da će proširenje biti sve teže zagovarati unutar EU, kada pojedine zemlje članice, poput Francuske, kako kaže, više ni ne koriste pojam ”proširenje”, već govore o partnerstvu ili suradnji sa zemljama zapadnog Balkana. Latal je mišljenja da BiH i ostale zemlje Balkana ne trebaju zbog toga prestati suradnju s EU, već da je prošire, jer je to u njihovom i ekonomskom i strateškom interesu.

”Mislim da se suradnja može, ne samo nastaviti, već i proširiti i ojačati. EU nama i dalje treba biti glavno usmjerenje i poslovni partner, a kako će se naš odnos ubuduće zvati, vidjet ćemo”, rekao je. Što se tiče same EU, Latal je rekao da će u narednih nekoliko godina biti jasnije kojim putem će Europa ići, a da će onda biti jasnije i koja je uloga zapadnog Balkana u tome, prenose banjalučke novine.