Neučinkovita i rastrošna: Politika otjerala investicije iz BiH

Bosna i Hercegovina zaostaje zbog političke nestabilnosti, slabe vladavine prava, kompleksne i fragmentirane regulative, prenaduvanog i neefikasnog javnog sektora, raširene korupcije i neformalnog vođenja politike, kao i velikog poreskog opterećenja na rad. Ovo je upozorenje koje je izdao Direktorat za ekonomske i financijske poslove Europske komisije u jučer objavljenom Izvještaju o programu ekonomskih reformi za zemlje zapadnog Balkana i Turske, koji će poslužiti kao osnova za kreiranje politika prema regiji od strane Europske komisije i Europskog vijeća, koji čini zemlje članice EU.

Među brojnim negativnim ocjenama, upozorenjima i ukazivanjima na nedostatke i neispunjene obaveze nalazi se i upozorenje da su državna poduzeća neučinkovita i rastrošna, a da država u njih upumpava novac višestruko veći od dividendi koje izvlači iz udjela vlasništva. Posebno opterećenje je ekonomija u sivoj zoni i neregistrirani radnici, uz upozorenje da je 30 posto radnika zaposleno u sivoj zoni. Što se tiče stranih investicija, ističu da su one najniže u cijeloj regiji, a u posljednjih pet godina prosječni udio stranih investicija u bruto domaćem proizvodu iznosi manje od 2,2 odsto.

“I domaće i strane investicije su potisnute, uglavnom zbog lošeg poslovnog okruženja i političke neizvjesnosti koja vlada u zemlji. Ukupni kapital na raspolaganju za investicije trpi zbog višedecenijske zapuštenosti”, ističe se. I u pogledu menadžmenta državne granice, BiH je, sudeći po izvještaju, na dnu regije, kao i u oblasti administracije, tehnologija za transport i komunikacije, a ističu da je potrebno raditi na uzajamnom priznanju sertifikata, testnih postrojenja, sistema za menadžment rizika i procesuiranje dokumentacije prije dolaska tereta.

“I energetski sektor trpi zbog političkog miješanja i fragmentiranog i nedosljednog pravnog okvira. Posljedica toga je nedovoljno investicija i nedovoljna nezavisnost regulatora”, naglašeno je. Što se tiče mreže autoputeva, ističu da je ograničena, što kompanijama otežava izvoz i povećava troškove.

“Transportnim sektorom dominiraju državna poduzeća kojima se loše upravlja. Vlasti oklijevaju da otvore tržište željeznica. To je zbog nesigurne, zastarjele i nepouzdane infrastrukture”, istaknuli su. Za razliku od “klasičnih” izvještaja Europske komisije, u ovom izvještaju su autori sve korake dogovorenih ekonomskih reformi ocijenili – od nepostojanja napretka pa do pune implementacije u pet ocjena.

Prema njihovim ocjenama, BiH je u potpunosti implementirala dvije mjere, značajno je implementirala jednu mjeru, djelomično četiri, ograničeno 11, a uopće nije implementirala četiri mjere. Ukoliko bismo preveli u brojčane ocjene, BiH je za ekonomske reforme dobila četiri jedinice, 11 dvojki, četiri trojke, jednu četvorku i dvije petice. Siniša Vukelić, vlasnik ekonomskog portala Kapital, kaže da ovakvi loši izvještaji nisu nikakvo iznenađenje kada je ekonomija desetljećima taoc  politike nacionalnih vođa, a EU ponekad pravi kompromise sa domaćim političkim elitama.

Smatra da je EU trebalo da građanima BiH i drugih balkanskih zemalja bolje objasni koje obaveze proističu iz europskih integracija, a da se na primjeru Reformske agende vidi da su domaći političari pokupili zasluge za sve ono što je dobro proisteklo iz nje, iako je, kako kaže, i ono što je postignuto rezultat pritiska iz Bruxellesa.

“Takav odnos Bruxellesa iskoristili su političari da čine sve što mogu da BiH nikada ne uđe u EU jer bi to značilo veću vladavinu prava, i da obrazovaniji i sposobniji budu na funkcijama, što znamo da sada nije slučaj”, kaže Vukelić. On dodaje da kao predsjednik Kluba novinara Banja Luka zna da pritisak iz Europe i te kako utiče na domaće vlasti, što se pokazalo kad je MUP RS povukao odredbu o zatvorskom kažnjavanju fotografiranja policajaca, ali da su na nekim drugim stvarima pravili kompromise.

“Mi znamo da Bruxelles nema zakonsko uporište da se miješa u unutrašnje stvari neke zemlje, ali mislim da kad BiH dobije kandidatski status, oni će tek tada dobiti mogućnost da utiču da se neke stvari mijenjaju. Zato bi bilo važno da status dobijemo što prije, pa makar čekali onda godinama da postanemo članica”, zaključio je Vukelić.