Nestašica krumpira svuda u Europi, a podbacio i češnjak

Iako su vremenske nepogode pojedine poljoprivredne kulture poharale još u svibnju, zadovoljni smo prinosima, ali ne i otkupnim cijenama i rokovima plaćanja, kaže potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, ističući da još ima poljoprivrednika koji čekaju isplatu za davno isporučenu pšenicu.

Ovih se dana pak krenulo u berbu suncokreta i kukuruza. No umjesto da se cijene i unaprijed znaju, opet se bere i skladišti pod nepoznatim uvjetima pa se ratari nadaju da će im barem najavljena avansna isplata potpora za 2019. od oko 1,3 milijarde kuna idućeg mjeseca sjesti na račune.

Stradala i šećerna repa

– Ni suncokret ni šećerna repa ne vole kišnu godinu, a kako su najviše stradali u svibnju, prinosi će biti i 20% niži, ovisno o terenu. Kukuruz voli kišu i vlagu i za sada dobro izgleda, a kako će se berba poklopiti s proljepšanjem vremena i visokim temperaturama, nadamo se obećavajućim prinosima, jednako kao i za soju, ako nije u područjima u kojima je bilo ledotuče – kaže Brlošić.

No niske cijene koje su pratile pšenicu, u prosjeku oko kune za kilogram (od 0,92 do 1,25 kn), te oko od 2,30 do 2,40 kn za uljanu repicu, koja je jako podbacila zbog sve kraće liste dopuštenih pesticida, očito prate i ostale kulture pa su naznake da će se i suncokret plaćati 1,80-1,90 kn, a sve ispod 2,20 kn/kg je nerealno, objašnjava on. Čak bi, dodaje, i šećerane mogle sniziti cijenu otkupa, s obzirom na to da im je država uskočila s potporama, pa su očekivanja da bi resorno ministarstvo, u skladu s preporukama EK, moglo što skorije isplatiti do 70% potpora za izravna plaćanja te 80% iz drugog stupa.

Marijo Puškarić, mladi poljoprivrednik iz Kaniške Ive, kaže da je najveća tragedija zadesila cikoriju, koje je on u nas jedini proizvođač. Kombinacija vlage, korova i hrvatske regulative koja dopušta premali izbor zaštitnih sredstava razlog su što je on proljetos svih 50 hektara cikorije preorao i posijao soju da bi umanjio štetu. Kukuruz je odličan, iznad prosjeka. Dobio je 50-60 t/ha, od čega je već 70% pobrao i u tijeku je siliranje. I soja je u izvanrednoj kondiciji. Dobit će čak 4 t/ha, a na površinama na kojima je propala cikorija oko 3,5 t/ha zbog kasnije sjetve.

Tuča uništila krumpir

– Osim za cikoriju, godina je najteža za krumpir s kojim je bilo dosta problema zbog tuče na nekim parcelama pa očekujem oko 40 t/ha, no na poljima na kojima se neadekvatno štitio od bolesti štete će biti velike – kaže Puškarić. Objašnjava da će krumpira općenito manjkati Europi. Vrijeme, naime, nije išlo na ruku ni najvećim europskim proizvođačima krumpira – Francuskoj, Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj – gdje će ga, procijenjeno je, brati svega 23-24 t/h. To bi, međutim, trebalo pomoći proizvođačima, pa i hrvatskim, da na njemu više zarade.

Lanjska veleprodajna cijena krumpira u nas je bila od 0,80 do 1,50 kn bez PDV-a, a ove bi godine konstantno trebala biti od 1,50 do 2 kn, ističe Puškarić. To bi se, naravno, moglo odraziti i na maloprodajne cijene krumpira, no one ovise o trgovcima. Slabiju godinu za češnjak Puškarić će nadoknaditi izvrsnom godinom luka, koji je rodio i 50 t/ha.

– Češnjak je jako stradao zbog kiša pa će domaćeg na tržištu biti najkasnije do siječnja ili veljače. Ovisno o pakiranju cijena će mu bez PDV-a u veleprodaji biti od 20 do 30 kuna, dok se proteklih godina mogao naći i za 17. Ipak, ne očekujem da će mu maloprodajna cijena rasti jer kupca ne zanima kakva je bila godina, a na tržištu je i dalje previše uvoznog iz Kine i drugih zemalja. Ako je razlika u cijeni prevelika, kupac domaći neće moći platiti – rekao je Puškarić.