Neobilježena minska polja i dalje su velika opasnost u BiH

Čak i nakon 24 godine minska polja i neeksplodirana minska sredstva “posijana” diljem ratišta predstavljaju ogromnu opasnost za bh. stanovništvo. I dan-danas ti podsjetnici na krvavi rat 1992. – 1995. odnose živote. Ažuriranjem opće procjene o problemu mina u Bosni i Hercegovini iz 2015. godine, identificirano je 1398 zajednica ugroženih minama. Čak 60 zajednica kontaminirano je kazetnim streljivom (od čega 31 zajednica ima kombiniranu kontaminiranost minama i kazetnim streljivom).

Mikrolokacije kontaminirane minama/eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata izravno utječu na sigurnost 545.603 stanovnika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Vrlo često se javljaju skupine mina ili pojedinačno postavljene mine, obično nepoznatog rasporeda. Problem predstavlja kvaliteta minskih zapisnika, prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi točna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu. 

U poslijeratnom razdoblju stradale su 1758 osobe, od čega 614 njih smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog razminiranja, u BiH je stradao 121 deminer, od čega 51 smrtno. U 2018. godini u BiH registrirana su tri minska incidenta, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, jedna teže i dvije lakše ozlijeđene. 

– Tijekom doznaka stabala na području Korićine-Golije kod Livna, koje su izvodili djelatnici Šuma HB, pronađena su tijela mina koja u sebi nisu sadržavala eksplozivno punjenje i kao takva nisu bila opasna za ljude i životinje. Zaostala minska sredstva će se, čim BH MAC pošalje dopunu projekta, ukloniti – kazao je za medije David Mioć, član Uprave Šuma HB. Kako je rečeno iz direkcije Šuma HB, razminiranje područja u gospodarskoj jedinici Golija vršeno je u ljeto 2018. te je po završetku razminiranja napravljen zapisnik o primopredaji između izvođača radova, ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres i BH MAC-a. 

Tom prilikom Šume HB od BH MAC-a dobile su certifikat kojim se potvrđuje da to područje više nije zagađeno minama. Međutim, ističu, u praksi se događa da sve mine ne budu uklonjene te se prilikom izvođenja radova na tim područjima pronađu zaostale. Kada se to dogodi, istog trena se u tim područjima obustavljaju svi daljnji radovi, obavještava se izvođač i BH MAC kako bi izvršili procjenu i poduzeli potrebne radnje za uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava. 

O problemu zaostalih mina na područjima BiH gdje su se vodili oružani sukobi, Darinko Brnić, vođa pirotehničkog tima pri Federalnoj upravi civilne zaštite, istaknuo je kako, unatoč razminiranju, uvijek postoji opasnost za ljude.

 – U razdoblju od dvije do tri godine nakon rata razminirana su sva područja koja su u vojnim zapisnicima upisana kao minska polja. Ali problem predstavlja veliki broj minskih polja koja nisu uvedena u zapisnike – rekao je dodajući kako nije rijetkost da planinari, šumari ili izletnici naiđu na neka minska sredstva. Upozorava kako se naša zemlja i dalje suočava s ozbiljnim problemom zaostalih mina i NUS-a, koji izravno utječu na sigurnost stanovnika. 

vecernji.ba