Kanada je legalizirala ‘travu’, što čeka BiH?

Javna je tajna da ljudi puše travu.

Njihov broj u BiH nije mali ni zanemariv, a ti ljudi nisu, kako se nekad pogrešno smatra, nekakvi narkomani.

Primjerice, širokobriješki maturanti svake godine idu na trodnevno putovanje na Blidinje u neku vikendicu gdje slave završetak srednjoškolskog obrazovanja.

Mještani tvrde da ‘trava’ smrdi na kilometar te da je puši jako velik broj srednjoškolaca u dobi od oko 17 ili 18 godina. Znači, marihuana je činjenica od koje se ne može pobjeći.

To je najobičniji porok kao i svaki drugi; značajno, ništa štetniji od cigareta ili alkohola, osim što izaziva trenutni osjećaj omamljenosti i halucinacije u iznimnim situacijama. Sve u svemu – porok k’o porok.

Pametne države svjesne su da njihovi stanovnici konzumiraju marihuanu, nepametne taj problem ignoriraju. BiH spada u nepametne po pitanju marihuane.

Kanada spada u zemlje pa je i legalizirala marihuanu.

Legalizacija bi trebala potaknuti kanadsko gospodarstvo i proizvesti između 816 milijuna do 1,1 milijarde dolara novih prihoda u četvrtom tromjesečju tekuće godine. U to se ne računa crno tržište koje proizvodi četvrtinu svih ‘džointova’ popušenih u Kanadi, prema podacima Kanadskog statističkog zavoda.

Statistički zavod procjenjuje da će 5,4 milijuna Kanađana kupovati kanabis u za to ovlaštenim trgovinama do kraja 2018., odnosno 15 posto populacije.

Primjerice, novim saveznim zakonom svako kućanstvo može uzgojiti do četiri biljke kanabisa, no središnja kanadska pokrajina Manitoba i istočna pokrajina Quebec izjasnile su da će uzgoj zabraniti, iako o tome posljednju riječ tek treba izreći Vrhovni sud.

Kao i za proizvodnju i distribuciju alkohola i duhana, pokrajine su te koje odlučuju o dobnoj granici. U većini je granica 19 godina, no u Alberti je 18, a Quebec želi granicu podići na 21 godinu.

Kad je riječ o komercijalizaciji, neke pokrajine, a među njima i Quebec, žele imati monopol, a druge poput Ontarija ili Nove Škotske odlučile su taj posao prepustiti privatnom sektoru.

Upravo je Kanada primjer kako bi BiH mogla poboljšati svoj gospodarski položaj i unovčiti svu popušenu travu.

Ne valja se zavaravati da će zabrana bilo čega bilo gdje to nešto dokinuti. Naprotiv, ljudi će uživati u onom što vole, a marihuanu u BiH određeni broj ljudi voli i to je činjenica.

Što god mi mislili o tomu, naša moralna pozicija nije ni važna. Riječ je o zaradi i poboljšanju gospodarskih prilika preko marihuane.

Umjesto da onemoguće crno tržište i taj novac usmjere u gospodarstvo – naši parlamentarci su izabrali sebi optimalan način – trošarine na cigarete koje su ionako preskupe.

Rezultat tih mjera bio je povećanje crnog tržišta duhana jer jednostavno nema logike da kutija Marlbora u BiH košta 5.50 KM dok u Njemačkoj košta 5.50 eura.

Legalizacijom ‘trave’ i normalizacijom cijena svi bi bili na dobitku.

Dilera bi nestalo ili bi bili prisiljeni na modificiranje svog zanimanja, ljudi koji puše to bi radili i dalje, a u državnu ‘kesu’ slivao bi se novac koji se trenutno sliva u džepove narkobosova.

Dnevnik.ba