Je li istina da se novi uređaji kvare brže? Stručnjak otkrio mogu li proizvođači zaista isprogramirati kvarove

Stvari se na tržištu ipak pomiču u smjeru zaštite potrošača. Nove europske direktive propisuju da će sve perilice rublja i posuđa, televizori, hladnjaci, rasvjetna tijela i drugi uređaji koji na tržište stižu nakon 1. ožujka 2021. morati imati osigurane rezervne dijelove najmanje sedam godina

Postoji rašireno mišljenje da danas elektronički uređaji traju kraće nego prije i da se često kvare odmah nakon isteka jamstvenog roka. No je li baš tako? Mogu li proizvođači neprimijećeno softverski programirati kvar te postoji li neki još jednostavniji način da nas natjeraju da brzo kupimo novi mobitel, hladnjak ili perilicu rublja. Gotovo svi s kojima je RTL razgovarao na tu temu tvrde da su starije stvari izdržljivije, dugotrajnije, kvalitetnije i bolje, dok se većina toga novoga kvari sumnjivo prebrzo.

“Nekad su stare veš mašine trajale po 20 godina, a sad vidim da moja mama kupuje svakih pet godina, tako da je to sve istina da je to napravljeno prema protočnosti da ljudi što više kupuju”, rekla je Sandra iz Zagreba. “Prije je bila godina, sad je pet, ali nakon toga možeš baciti uređaj”, rekla je Miljenka iz Zagreba.

“Namjerno to rade. Potrošačko smo društvo i hoće da se stvari kupuju”, rekao je Leon iz Zagreba. “Perilica suđa izdržala je tri godine. Onda je otišao ventil za zaprimanje vode i tako dalje, a ne možete ni naći više servis za nju”, rekao je Ivan iz Zagreba.

Mehanika protiv elektronike

Vedran Krček kao serviser petnaestak godina popravlja uređaje, a zna mu se dogoditi da ima i po osam intervencija u danu. Perilice rublja zna u dušu i njemu je posve jasno zašto ne traju kao prije. Pokazao je ekipi Potrage jednu staru iz 1996. i jednu iz 2005. Obje kvalitetne, ali starija je čisto mehanička, dok novijom upravlja elektronika.

“Sve u svemu okej su, za današnji pojam. A sad, ovo što ide novije, tu se malo ipak počelo štedjeti na materijalu. Nemate više inoks bubanj, a danas se stavlja plastični bubanj i samim time je to podložnije kvarovima i ima kraći vijek”, rekao je serviser elektroničkih uređaja Vedran.

Iznimaka od pravila kako je cijena ta koja određuje kvalitetu iz Vedranovog je iskustva previše da bi se moglo govoriti kako je riječ samo o iznimkama.

Napredak u zaštiti potrošača

Stvari se na tržištu ipak pomiču u smjeru zaštite potrošača. Nove europske direktive propisuju da će sve perilice rublja i posuđa, televizori, hladnjaci, rasvjetna tijela i drugi uređaji koji na tržište stižu nakon 1. ožujka 2021. morati imati osigurane rezervne dijelove najmanje sedam godina.

Državni inspektorat lani je zaprimio nešto manje od tri tisuće prijava potrošača koji su se žalili na neispravnost proizvoda. Najveći dio prijava odnosio se baš na elektronske uređaje, prije svega mobitele, zatim perilice rublja i posuđa, tablete, računala, klima uređaje i televizore.

Jamstva za većinu uređaja su na dvije ili na dodatnih dvije plus tri godine uz nadoplatu. S time da neki odmah nude i pet godina jamstva, što je prije petnaestak godina bilo gotovo nezamislivo. Trgovci kažu kako se ljudi, kad dođe do kvara, često olako odriču svojih uređaja.

“Većinom se tu radi o nekim potrošim materijalima koji s vremenom odu. To su ugljene četkice kod klasičnih motora, kod perilica su to gume, grijači ili tako nešto. Čim dođe do nekog kvara nakon te petogodišnje garancije, ljudi misle to je to, istekla je garancija, ja ću uređaj baciti i uzeti novi. Isto tako su dobro informirani o novim tehnologijama pa bi htjeli tišu perilicu ili nešto tako, ali rijetko kad se dogodi da je uređaj nepopravljiv kad istekne tih pet godina”, rekla je za RTL prodavačica bijele tehnike Danijela Mijatović.

Kvarovi odmah nakon isteka jamstva?

Događaju li se kvarovi odmah nakon isteka jamstva? Mnogi su ljudi u to uvjereni, a tim se problemom bavi i europarlamentarka Biljana Borzan kojoj se potrošači često javljaju.

“Jave mi recimo za neko računalo, upalim ga, a ekran se zacrni. Dolazim samouvjereno po jamstveni list misleći – još uvijek je pod jamstvom – jer je relativno nov aparat pa uz dio psovki poprati komentar da je jamstvo isteklo dva dana ranije. Dakle, zaista se ljudi jako ljute na ovu temu i primjećuju. Nisu slijepi i nisu glupi da ne primijete da se tu baš nešto čudno događa”, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

Neka europska istraživanja pokazuju kako se najviše uređaja kvari između druge i četvrte godine, što se poklapa s krajem isteka garancija. Francusko istraživanje pokazuje i kako su perilice rublja programirane da traju od dvije do dvije i pol tisuće pranja. Televizori do 20 tisuća sati. Borzan se zalaže da se proizvođači zakonski malo više pritisnu kako ne bi muljali s kvalitetom. I podsjeća da, dok čeka promjene europskih zakona, svaka država može donijeti zakone koji bi kupce dodatno zaštitili.

“Francuska je možda najnaprednija zemlja. Imali su crno na bijelo razlog za mijenjanje zakona, tako da su oni zakonski zabranili programirano kvarenje uređaja. Još uvode i neke novine do 2021. gdje će se na uređaj staviti i oznaka popravljivosti. Kad uređaj kupite, koje su vaše mogućnosti da ga popravite kvalitetnije, kao i brojač rada uređaja. Recimo, perilica rublja, koliko ciklusa pranja je odradila”, rekla je Borzan.

Švedska, primjerice, daje porezne olakšice na popravke uređaja. Italija je donijela presude protiv Samsunga i Applea zbog toga što su namjerno stavljali preteške nadogradnje softvera, samo kako bi njihovi stari uređaji bili čim sporiji i da bi ljudi kupovali nove. Apple je sličnu presudu izgubio i prekjučer na američkom tlu i mora platiti oko pola milijarde dolara za nagodbe.

Programiranje kvara

Na pitanje može li se kvar uređaja poput perilice rublja ili klima uređaja softverski isprogramirati, stručnjak sa sveučilišta Algebra, Zlatan Morić odgovara kako se može. Međutim, upozorava, rizik bi bio ogroman jer mnogo tvrtki provjerava sigurnost uređaja, osobito onih pametnih, spojenih na internet.

“Sve te firme bi pronašle taj kod i to bi onda bilo pogubno za proizvođače da oni tako nešto naprave. Teoretski, oni mogu to isprogramirati, ali ne mogu to sakriti. Pretpostavljam da količina kvarova uopće nije vezana za taj rok trajanja, već isključivo u odnosu na komponente koje su ugrađene u samu elektroniku”, rekao je voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost na Visokom učilištu Algebra Zlatan Morić.

“Proizvođači mogu utjecati na neki drugi način, to ne mora biti programirano da se recimo nakon 780 dana uređaj, odnosno njegova jedna komponenta pokvari, već se može utjecati kvalitetom ugrađenih dijelova. Vi doslovno možete isprobati jedan dio, vidjeti koliko će raditi i nakon nekog vremena ugraditi malo slabiju kvalitetu i vidjeti koliko će ta kvaliteta donijeti radnih sati, koliko će uređaj funkcionirati. Na taj način se može balansirati onime što se može nazvati programirano kvarenje nakon određenog vremena”, rekao je kolekcionar mobitela Krunoslav Ćosić.

Skupi i neisplativi popravci mobitela

Ćosić je vlasnik jedne od najvećih kolekcija mobitela na svijetu. Skupio ih je oko 1800 i prati kako se njihov dizajn mijenjao tijekom godina. Danas su uređaji jako kompleksni, a popravci uglavnom skupi i često neisplativi. Prije se lako dala kupiti nova baterija i svatko ju je mogao zamijeniti.

“Nokijin model koji je prodan u više od 150 milijuna primjeraka u svijetu. Ona je bila specifična po tome što se mogla cijela rastaviti. Doslovce se skine i rastavi. Ja sam mogao doslovce sam promijeniti, ako je trebalo mikrofon, ekran, vibromotor, znači sve te stvari su bile dostupne na jedan korak. Onda su došli nedavno telefoni koji su potpuno hermetički zatvoreni. Kad bismo ga pregledali milimetar po milimetar, ne bismo našli ništa, kao da je hermetički zatvoren i ne znam uopće što bih s njime napravio”, rekao je Ćosić.

Cijene uređaja se mijenjaju. Neki od mobitela prije su koštali poput novog Golfa, a danas su cijene većine elektronskih uređaja ipak pristupačnije nego ikad prije.

Bolja energetska učinkovitost

“Danas su uređaji energetski učinkovitiji. S manje vode operu bolje, motori su bolji, pogotovo ovi novi magnetski koje rade gotovo bešumno. Imaju veliku snagu, a relativno malo troše. To je velik napredak od nekad. Nije sve tako crno kao što se priča”, rekao je serviser Krček.

Ono što je sigurno crno je da zbog masovne kupovine i bacanja nikad dostupnijih uređaja proizvodimo nezamislivo mnogo elektroničkog otpada i sve su inicijative usmjerene prema tome da se uređaji moraju više popravljati, a manje bacati.

No, kupce više od ekologije zanima to varaju li ih možda proizvođači. Unatoč silnoj buci, nikoga se ne može i ne smije optuživati samo na temelju subjektivnih procjena potrošača. Zato Europska unija provodi veliko istraživanje proizvoda koji se sumnjivo brzo kvare. Za pune rezultate moramo se strpjeti do 2024. Tek tada bismo mogli imati dokaze crno na bijelo u slučaju da proizvođači namjerno kvare uređaje samo da ne traju kao nekad, ne toliko davno.