Izbori raspisani, zakona nema: Problem nisu oni koji su izdali, nego oni koji će tek izdati

Hrvati žele graditi BiH, ali samo na poštenim temeljima međusobnog uvažavanja i priznavanja.  Sve drugo su besmislice koje hrvatski narod u BiH, dugoročno gledano, vode u nestanak.

Središnje izborno povjerenstvo raspisalo je danas opće izbore koji trebaju biti održani 7. listopada, iako nije promijenjen Izborni zakon. Time je Bosna i Hercegovina pokazala koliko je ruševna njena struktura i koliko ovdje (ne)vrijede bilo kakva pravila.

Iako se ne zna kako će se popuniti državni i federalni Dom naroda, a time ni kako izabrati predsjednika i potpredsjednike Federacije te formirati Vladu FBiH i Vijeće ministara, određen je datum na koji će izbori održati. Jer šou se mora nastaviti!

Izborni zakon nije izmijenjen jer sarajevske bošnjačke stranke ne mogu prihvatiti ono što je Ustavni sud utvrdio  – BiH je država konstitutivnih, u svemu jednakih naroda, i ljudi koji sjede u Domu naroda moraju biti legitimni politički predstavnici onih naroda čije interese zastupaju.

Umjesto postupanja po presudi Ustavnoga suda, bošnjačke stranke su pokušale učinit sve što mogu da zamagle ono što je očito i na neki način isprovociraju (re)akciju međunarodne zajednice koja bi im išla „na ruku“. To su u posljednjih 20-ak godina više puta uspješno učinili, pa i sada tako kroče već uhodanim stazama.

Ako bi bošnjačke stranke sada prihvatile odluku Ustavnoga suda onako kako je napisana, to bi značilo da se moraju odreći svoga sna o pretvaranju FBiH u entitet u kojem demografska većina (Bošnjaci) kontrolira apsolutno svu vlast. Time bi se promijenio karakter države BiH kao države triju u svemu jednakopravnih naroda. Hrvate bi se istisnulo sa političke scene, bili bi svedeni na razinu ukrasa a u vlasti bi sudjelovali onoliko koliko je potrebno da se nastavi mit o multi-kulti BiH.

Zbog toga su danas spremni na sve, pa i na totalnu blokadu države i potpunu propast bh. društava.

S druge strane, Hrvati više nemaju što izgubiti. Demografski opustošeni u ratu i poraću a politički dovedeni na rub obespravljenosti, Hrvati se danas moraju boriti za goli opstanak svoga naroda na prostoru BiH i njegov politički subjektivitet. U takvoj borbi, narod mora biti ispred države i ako su Bošnjaci odlučili srušiti sadašnju BiH, onda ih Hrvati u tom ne trebaju sprječavati. No, dok se bošnjačka politika bavi rušenjem države, Hrvati se moraju pozabaviti obnavljanjem svoga naroda.

Zbog toga, stranke Hrvatskog narodnoga sabora ni u kojem slučaju ne smiju odustati od načela koja zastupaju, a koja se temelje na sadašnjem Ustavu BiH i na presudama Ustavnoga suda BiH: legitimnost političkog predstavljanja na svim razinama mora biti preduvjet bilo kakvog dogovora, jednako kao i konstitutivnost naroda.

Bosnu i Hercegovinu ne tvori teritorij nego ljudi koji na tom teritoriju žive u nekom ustavno-pravnom okviru. Ako u tom okviru Hrvati nemaju svoja politička prava, onda treba mijenjati državu.

Hrvati žele graditi BiH, ali samo na poštenim temeljima međusobnog uvažavanja i priznavanja.  Sve drugo su besmislice koje hrvatski narod u BiH, dugoročno gledano, vode u nestanak.

Pred BiH je nekoliko presudnih mjeseci koji će odrediti njenu budućnost i hrvatska politika to mora prepoznati te se sukladno tomu i ponašati. Ne smije biti pregovora i kalkuliranja oko načela.

Jer nisu problem oni koji su izdali, nego oni koji će tek izdati.

Dnevnik.ba