BiH među zemljama koje najviše nazaduju u borbi protiv korupcije

Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je ove godine ocijenjena sa 36 (na skali: 0 – 100), što predstavlja najlošiju ocjenu od 2012. godine od kada se CPI temelji na postojećoj metodologiji, svrstavajući se tako u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.

S Kosovom

Na rang listi Indeksa koju je objavio Transparency international (TI), BiH je pala za 11 mjesta u odnosu na prošlu godinu i zajedno sa Kosovom zauzela 101. poziciju od 180 država. Od zemalja regije, najbolje je plasirana Hrvatska, koja je ipak nazadovala za tri mjesta i zauzima 63. poziciju, Crna Gora i Srbija dobile su istu ocjenu kao i prethodnih godina i zauzimaju 66., odnosno 91. poziciju, a Sjeverna Makedonija je sa 93. pala na 106. mjesto i drži najgoru poziciju u regiji.

“Ovako velikom padu BiH, kako je navedeno u izvještaju, najviše su doprinijele nepravilnosti u provođenju izbora, zakona iz oblasti financiranja političkih stranaka i predizbornih kampanja, čime građanima nije omogućeno pravo na slobodne i fer izbore, na šta je TI BiH ukazivao u okviru monitoringa izborne kampanje. BiH time spada u red država koje zbog stalnog porasta najtežih oblika političke korupcije nisu u stanju da svojim građanima omoguće osnovna ljudska prava”, naveli su iz TI BiH. Kako ističu, brutalna represija i prijetnje biračima, manipulacija biračkim spiskovima i rezultatima izbora, uz potpuno mobiliziranje državnih resursa u službu vladajućih stranaka zemlju udaljava od političke odgovornosti i demokratizacije.

“Kao posljedica neregularnih izbora, vlasti BiH imaju vrlo upitan legitimitet, koji dodatno kompromituju imenovanjem presuđenih kriminalaca na najviše funkcije izvršne vlasti.

Parlamenti, lišeni bilo kakve funkcije parlamentarnog nadzora, parlamentarce svode na puke glasnogovornike partijskih vođa, bez mogućnosti da se bilo koji od antikorupcijskih zakona, kao što su zakoni o sukobu interesa, financiranju političkih stranaka ili Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću nađu u iole izglednoj situaciji da budu usvojeni”, navode iz Ureda TI BiH.

Situacija

Dodaju kako potpuna politička i kontrola organizovanog kriminala nad pravosuđem zahtijeva prioritetno djelovanje. Nažalost, inicijativa organizacija civilnog društva za provođenjem detaljnih provjera (vetting) svih nositelja pravosudnih funkcija bila je ignorirana od bh. vlasti, ali i od EU. To je ujedno i dio šireg problema izostanka implementacije EU Strategije za zapadni Balkan.

“BiH je u situaciji u kojoj je korupcija postala službena državna, entitetska i kantonalna politika, i to je moguće vidjeti u svakom pojedinačnom potezu institucija – ukoliko analizirate bilo koje imenovanje, tender, propis, vidjet ćete da se radi o vrlo jasnom partikularnom interesu koji stoji iza njih”, istaknuo je predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin, komentirajući nalaze Indeksa percepcije korupcije.

TI BiH je na osnovu detaljnih i sveobuhvatnih analiza pripremio prijedlog mjera koje bi trebale na sustavni način da adresiraju uzroke korupcije, a odnose se na unapređenje izbornog procesa, reformiranje pravosuđa s fokusom na vetting, detaljne sustavne preglede i reviziju javnog sektora i javnih poduzeća koji treba da rezultira njihovom racionalizacijom i depolitizacijom.